<1Musi'b'be janqee nanon.!>1 Jangee yo musi'b'be, 'dalee solindal, , ko no sellina finnde mu'un e dewal. Kala may'do mo andaa finnde mu'un, himo lutta e yiite, mo yeddi yo hal. Si mo sellini finnde o waasi dewal, 3 Si. mo sellini fi 'd.'b 'b jolataa saka yalta 'du'un ko 'bural ! Rewetee'do e goonga alaa, ko wanaa 5 Allaaha sifor'do sifaaji kamal. On we'btu'do leydi o yanynyani en, 6 On 'bantu'do kammu wanaa tugalal. O sennii ma e naggasuyeeji 'di fow, 7 ko O jon goodal, O ja'baa baasal. Ko Ojom genu, riw baasal ko adii, 8 Ko O jon heddaade e luutondiral. Ko O jon dartaade e jaati mu'um, 9 Ko O gooto e jaati sifaa kuugal. Ko O wawru'do baw'de, O muuyiri muy'de, '0 O andiri andal makko genal. Ko O wurdu'do ngurndan 'dan re'ataa; Ko O nanru'do nan'de ga fetti ku'dol. Ko O yiiru'do gii'de ko woodaa fow; Ko O haldu'do haala wanaa 'dengal. Ko wanaa jon harfu, wanaa jon sowto, 13 wanaa jon ardal maa sakital. Ko mahaale e wunnu'do en baasal, Ko wa nii pu'd'dal, ko wa nii kuu'bal. Ko wa nii yeru ndarde e aalama fow, 15 no o laatoo 'Bandu, ndu nanga ge'bal. Wano mayru e weeyo e wonde aral, 16 dartii'do e jaati e jom tabital, E jihaaji e wonde mo jon jiha fow, 17 dow ley, nano nyaamo, pu'dal e mutal. Maa wonde zamaanu no mo'btano maa, 18 nokkuure wa aalama jon pu'd'dal. Ko wa nii limtinde e jaati mu'un, 19 e sifaaji e kuu'de e jokkondiral. Ko wa nii hatojinde no dartoo maa 20 hatojinde, no hertiniree goodal. Wano wo'd'dondiral juz'uuji e jaati 21 e hewde wa baw'di e wallondiral. Maa woodude jaati wa wonnuki en e sifaaji e kuu'de e seerondiral. Riiwan jom aalama ronkere fow; 23 Ko wa nii tagugol muuyaali tagal. Riw msjjere fow e ko nandi e 'dun 24 wano fecci e gumri e welsindagol. Riw mayde e makko e faa'dude wumde 25 e muumu, siforde mo 'dum kala 'dal. Tagugol ko tagaa, 'dalugol ko 'dalaa, 26 dagi riiwu mahaali e anniyagol. Wajibin e Nulaa'be 'be fow gom'dal 27 hoolaare, ko nii yottinde nelal. Ko mahaali e ma'b'be fenaande e janfa 28 e suu'dude dendaangal yamiral. Dagnan 'be aral, 'bandunke kalaa, 29 ko wanaa kono riiwa e ma'b'be kamal. Dagnan 'be wa yeeyude suudu nde nyawde 30 e nyamde e yarde e memde halal, Wa 'doyngol yejjitugol, ko wanaa 31 ko 'be nuldaa 'dum aditaade konal. Riiwam 'be wa jinna 'yi'yam e baral, 32 pahu muumu, e bum'dan fakkorinal. Ya'quuba wumaali ko njoddi falii; 33 Ayyuuba wa'daali, wa'daali nefal. Gom'din Allaaha, Malaa'ika en 34 e Nulaa'be e defte e nyalgu daral. Wa 'billere qabru e lepte mu'un, 35 e Nakiiri e Munkarijom lamdal. Hul Jooma e Annabi ma'a e dalil, 36 hul diina e qibla, wi'aa e kenyal. " Allaahu, Muhammadu, Qur'aanaa, 37 Lislaamul Ka'bati ", gandu fi'bal. Beni goo ko 'be wii'be " he'bii ma malal ! " 38 ko 'be yanynyu'be qabru, 'be rawnini tal. Si o laati mo andaa finnde mu'un, 39 ko wa ngayna o soxlirnoo e demal. O wi'ay 'be o andaa fow. O wi'ee 40 " wata andu ! " 'be piira mo njandi 'bolal. Kala yim'be e jinna si wallondirii, 41 nden 'bolde, 'be dillintaa nde cu'bal. 'Bittee alqabru e makko, wa'dee 42 jahe bolle e makko, wa'dee donyotal. O humee ton, haa nde tageefo darii; 43 wirlee mo to yiite, o luttira ngal. Wata seeru e laa'bal haa abadaa; 44 kala waqtu si heewii, juldu ja'bal. Alfajri si feerii, jul subahaa, 45 jul sallifanaa si arii ma 'yawal. Jul asri si naange e gii'de fotii; 46 yaccor futuroo, jul Baawo mutal, Jul gee'ye si tawde mutii safaqi; 47 naafiila e witri mu'un, wata 'dal. Wata seeru e julde jamaa e jumaa; 48 ha'i wonde a lorrike Beydu munyal. Kala 'dal'do 'de, haa o uwee o sumay 49 ha'i wonde o jokkindiriino dewal. Wata 'Bol'din, baytallaahu ho'daa 50 baytash shaytaane ga yirre 'Botal. Nguli heege e 'Donka ga julde jamaa, 51 'Buri nyamde 'Botoo yara, tel'da dewal. Wata 'Da'b'bir arsike fanni jamaa; 52 wota woppu dewal 'Da'b'baa defunal. Wata jikko ke'bal, kala 'dun ko ke'bal, 53 wota jikko fa'dal, kala 'dun ko fa'dal. Heewii to ke'bal woni kaddi fa'dal; 54 heewii nde fa'dal woni kaddi ke'bal. He'bugol fa'da laaxira, 'dun ko fa'dal; 55 fa'dugol he'ba laaxira, 'dun ko ke'bal. Wata won ka'yu zakka farilla melew; 56 si a faala kisal, wata 'daw asakal. Kal 'daw'do mo nyande no sanniroyee mo, 57 to yiite jahannama kaddi cumal. Si ko muumi, 'di dampa mo ton, 'di juroo, 58 'di wuloo sakitol, 'di ruttoo ga ronul. Allaaha no rentini julde e zakka; 59 mo serdindirii, ha'biree mo kural. Si arii ramalaana, ta'yir ndu dewal; 60 wata yeddir Alla e mayru teral. Hindu sunna zunuubu ndu sammina fow, 61 sheytaane no dumbee haa to ta'yal. Sel nyoore e baddi e nyamde haram, 62 si wonaali ko ayyini maa, wota hal. Walinor to arannde no juuraa fow, 63 jo'ni nyalgu daral haa jemma daral. 'Dun yumma ndu fow si wonaa juntanru, 64 nde ganto e cokke adaade gasal. Si arii alfajri e maa, wata nyam, 65 wata yar, wata meemu, adaade mutal. Wata fantin wusban sorbinagol; 66 wata simmo to hunduko maa to kinal. 'Dun kala no dagii ko adii alfajri; 67 si simme ko lorral, woppu ki, 'dal. Fado qissa Aliyyu e Laaqaaniyyu, 68 faddii ma e makko, mo 'da'b'bi kisal. Laaqaaniyyu harmini, dagni Aliyyu; 69 hu'diraa on won'do e meere wumal. Wumi dagnu'do on; harmin'do wumaali; 70 o tuubi, o yiiti, o jimni ka'dal. Naflir laa'bal, kala goopi mehee; 71 haqqee e farilla ko 'baawo 'yamal. Hajjan Allaaha si sharti gasii; 72 wota wooro Madiina, garal e jahal. No a juuroo Muhammadu sallal laahu 73 alayhi wa sallama, taw'do juhal. Toro huunde ko yi'd'daa fow, a danyay; 74 ko o hew'do 'bural, sakitor'do nulal. Ko o 'bur'do tageefo ngu dow e ngu ley; 75 ko o yi'd'do yi'daa'do, ye'daa'do 'bural. Rew sunna Muhammadu, sel bid'a 76 kongol kuugal, si a faala malal. Wata seedu e mo'y'yu'be bom'be le sel; 77 'dal majju'be; 'yentin jom andal. Wata toonyu melew; wata wallu e toonye, 78 'yamalkise'daa to taweede lazal. Wata won e misal bono buuto nya'bii; 79 wota won ma'bdalde rawaandu dutal. Bono jongay, buuto re'ay ko tawaa; 80 nya'bu jawlora sembe, jiloo ma'budal. Bare raddana; wurtu ndu, weeya dutal 81 ngayu ngal yi'u jiibe to yilmani ngal. Fatareere e toonye no yomniroyee 82 teeme'd'de jowii 'di'di julde ja'bal. Wata miijo zinaa, saka non 'bado'daa, 83 saka non huuwaa, wota yawtu halal. Wota ndar janabanke ga daxmitagol; 84 wata teldu e makko, tawal e jahal. Wota faggito hoynde e geddi e yiiti, 85 nde sahawu mo kin'yan hew'do nefal. Lungol farjiiji junuubi wonii, 86 'beydal li'btaaji e yim'be sumal. Hi'di wonta wa 'belli 'di wancoo mbor'de, 87 'be tuuba, 'di lutta e keese je'al. Wata won gi'do adduniyaa ha wonaa 88 ganyo Alla, wonaa sabanul donyotal. Kala goopi ko giggol adduniyaa 89 woni lasli mu'un ; danyataa 'yawtal, On yi'd'do ndu haa'i o juuli, o hoori 90 o zakki, o hajji, o dumni dewal. Wota townito, yankino teddine'daa; 91 wata laato anyan'do, yi'dan musidal. Saytaane hu'daama ga townitagol; 92 nganyanaandi ha'dii Qaabiila malal. Wata firtu ko ahdondiraa, wata fen; 93 wata janfo, si wontaa naafiqi, 'dal. 'Diggan jinnaa'be 'be fow, wowlam 'be'e 94 kongol mo'y'yol, ko wa nii kuugal. Maw'dum yurmeende e julde yo won 95 e Nulaa'do me'en, sakitor'do nulal. Cerno Saadu Dalen <1Juulen e Muhammadu !>1 Bingel Sa'iidu no halde Samba Muhammadu 1 Seelenkewel fii juulugol e Muhammadu Om andinaa'do e lafzatii'di luxaaji fow 2 'di no jaariree maa juuliree e Muhammadu, Om siiwanoo'do kabii to loopal Aadama 3 ko adii tageefo tageede, om ko Muhammadu. Mi'do walinoo Allaahu julde e Ahmadu, 4 mo yi'dii yo wii nom maa o inna Muhammadu. Tuma Alla werni mo jango dow firdawsi fow, 5 tuma yetti Joomum Annabiizo Muhammadu. O wi'ay " mi hersay naatugol aljanna acca 6 ta'yir'be ngurndan juulugol e Muhammadu. " Du'nanoo mo Alla tefande jul'do e makko fow, 7 'ben malniree sabu juulugol e Muhammadu. Yaa Alla 'beydu ko julno'daa e mo nulno'daa 8 e tageefo wa'd'daa inde makko Muhammadu ! Sappooji noogay in'de 'bur'de e wootere, 9 si a taski 'de'e ma a taw alaa wa Muhammadu. Sabu karfe mayre diwaali nay; 'di'di hen 10 'di'di hen no poo'dira hewde barki Muhammadu. Mehiraama baasal refti shirku e majjere 11 e me'en tibarki arannde inde Muhammadu. Poo'daama andal refti diina e al'dugol 12 sabu kedde mayre; aree wi'en mo Muhammadu ! No Nulaa'be 'burdi tageefo wongo ga leydi fow, 13 ko sowan'de 'dum 'burnaa e ma'b'be Muhammadu. Wano 'bur'do 'burdi Nulaa'be Lam'do adii'be fow, 14 ko wa nom Muhammadu 'burdi in'de Muhammadu. A yi'aali inde Nulaa'do Alla Muhammadu 15 ko nde suurinaande e suura zaati Muhammadu ? Sabu daali mayre ko koy'de, miimu ko reedu, ndar ! 16 haa om ko balbe e miimu hoore Muhammadu ! A yi'aali dendaangal Nulaa'be mo linti 'dum, 17 a taway no mo'bti limoore ma'b'be Muhammadu ? Yeetom yo jay'do ko hal mi ko' si yonaa dalil ! 18 laataade 'burde e in'de fow ko Muhammadu. Du'anaa'do jaabaa hertoray nafa on du'aa. 19 Ko du'ii'do jey nafa juulugol e Muhammadu ! Toonyaa'do nangoytaa to toonyu'do 'dum baraa- 20 ji ko juulunoo e Nulaa'do Alla Muhammadu. Ko onom yo mo'bte Nulaa'do Alla ! nanee ja'bom, 21 juulen e 'Bur'do mo Alla inni Muhammadu. Juulen e makko yi'dem mo wuppen 'ber'de men, 22 harmii e jayngol 'bernde yinnde Muhammadu. Juulen e makko rewen mo, rew'do mo om rewii 23 joomum ; rewaali mo on mo yeddi Muhammadu. Juulen e makko o nyaaganoo en Joomi on 24 Allaahu arsika en yi'oyde Muhammadu. Juulen e makko da'den zunuubu mo hulno'den, 25 yowo'den e makko danyen tefoore Muhammadu. No e jumla kiirore makko tefdeeji accanee 26 huli jom tefoore tanaa Nulaa'do Muhammadu. Sabu nyande darngal en dogay to Nulaa'be fa'b- 27 toyo'den; 'be maaka " alaa l yahee to Muhammadu ! " Tuma hewtu'den Siiwaa'do nyaagoo wullitoo, 28 Joomiiko yaafora en ga yidde Muhammadu. Mo no yeddi 'dum yo o tasko alqur aana om, 29 haalaaji yen'du'di addanaa'di Muhammadu ! Si a taski kuu'de 'de Joomiraa'do yamirta en 30 huuwen o huwwa, ko julde hisna Muhammadu. Nde o juldunoo e malaa'ikaa'be to kammu fow, 31 e su'baa'do makko o mantijikku Muhammadu. Kala om mo juuli e makko hisni mo fellitii, 32 wallaahi maa o yaray e weendu Muhammadu. Innaa'do inde Nulaa'do mee'den Ahmadu 33 o danyii malal saka nom wi'aa'do Muhammadu. Si a faala waade e dow siraate wa mayre maa 34 wano hendu maa wano sondu, jul e Muhammadu ! Faalaa'do wonde e nder guluuji cappan'de jee- 35 'di'di nokketee'di bugee, yo jul e Muhammadu ! Nde Nulaa'do wulli to Alla lakkere mo'bte mum, 36 si o daala " yaa Jibriila ! danko Muhammadu ! " Jibriilu nokka guluuji sappo nde jee'di'di, 37 o bugoo 'di yawtina yiite motte Muhammadu. Si o daala " yaa Jibriila ! accu ko lutti kom 38 hasbee 'du'um ino fitta gon'di Muhammadu ! " Kala wii'do andaa lafzu julde e Ahmadu, 39 yo o ar o ndaara no juldetee e Muhammadu ! Yaa Alla jul e Nulaa'do hisnu mo barkinaa ! 40 e mo siiwu'daa yaa Alla yurme Muhammadu ! Yaa Alla juulu limoore pelle e kaa'ye fow 41 e limoore maaje e can'di fow e Muhammadu, E limoore le'd'de e kaaki majje e dim'de fow 42 benu becce maaje e can'dijul e Muhammadu, E limoore kammu e ley'de haa koccuuje haa 43 njaareele maaje e seenu jul e Muhammadu ! Yaa Alla juulu limoore to'b'be to'booje fow 44 marmalle hen keni duule hen e Muhammadu ! E limoore muumi e bonci colli kanuuji fow, 45 hayawaanu maaje e jeeri jul e Muhammadu. mu'um e yin'be ga leydijul e Muhammadu. Poopaali dendaangal ko ruuhu wa'daa e mum 47 e limoore lebbi e koodejul e Muhammadu ! Juulaa ko gandal maa'da mo'bti e xaybu fow 48 miijooji 'ber'de tageefo fow e Muhammadu. E ko windi 'dum karambol to lawhu e windugol 49 windoo'be kuu'de jiyaa'be jul e Muhammadu. Bote leydi fow e limoore lee'bi tageefo fow 50 e limoore 'balli e geese jul e Muhammadu. Juulaa limoore ko tagru'daa kon wonnu'daa 51 Yaa Alla juulu ko zantagol am humnataa; 52 ko limoore waawaa limde 'dum e Muhammadu ! Yaa lam'do ! jom kammuuli tow'di e ley'de, jom 53 al arsi, jom kursiyyu nul'do Muhammadu ! Mi'do nyaagi maa mi'do fa'btinii yo a yurme men 54 wa'doyaa tefoowo amen to maa'da Muhammadu ! Mi'do wullitii mi'do nyaagi maa longinde men 55 waqtannde kongu'di inde ma' e Muhammadu. Cerno Muhammadu Samba Mombeyaa <1Juuragol qabru Nulaa'do>1 Mi'do inna Alla mi yetta Alla to ruuhu maa 1 yo Nulaa'do Alla ! Allajul e Nulaa'do maa ! Nulaa'do ! Naa ! Mi arii ! Ko hen'dun addu maa ? 2 Ko ga yiide on e ga yidde on. Bismilla maa ! Toolii ka jan beli ! jan fottii mo'y'yii e maa ! 3 Siddiiqu ! Naa ! Faaruuqu ! Naa ! seenee ba tinna hammen to maa. O'O dey arii ! maakee ko fandoto'den mo goy ? 4 Ey maaku tan yo Nulaa'do maaku, ko maaku maa. Awa da'b'bitee mo yo moodi ! yi'en mo goy ! 5 Moodibbo seeno, Nulaa'do maakii seena maa. 'Bado salminaa mo yo moodi ! hollaa seena maa. 6 Wata suu'du men kala huunde wonnde to 'bernde maa. Awa min Nulaa'do mi wiino doo yo mijuuro on, 7 mi toroo malal e dewal mi dewta 'badal e maa. Ko 'burin mi himmude woo ko yi'ude ma soono woo, 8 yewten jalen, ndaaraa mi ndar'de yi'daa'be maa, E nanirde noppoy an 'di'doy maakuuji maa, 9 juuraa'di dakmuuji wel'di 'yem 'yem to maa, E 'badaade lan ngoo yeeso maa'da ngo lebbi fow 10 naangeeli fow sutoraa'di ga jalbude yeeso maa. Mi'do rerdi andude ley'de fow kammuuli fow 11 e to arshi Lawhu to windugol Kursiyyu maa. Wonanan wasiila to Jooma yandi yonoowo lan, 12 gay piiji fow, koni andinan gundooji maa. Mi nanii ko wii'daa, on nanii ko o maaki goy ! 13 Ey ! men nanii ! awajaaboran en maaku maa. Jaabee onon tawo, min mijaaboto 'baawo 'dun. 14 Awa menja'bii, men 'battinii mo to takko maa. Awa ! min ko non ! mija'bii mi okkii huunde woo 15 nde o 'da'b'bi ! hiihi ! haa mi holloya Jooma maa. Joomam ! ko aaden yi'd'do lan dey hewti 'doo, 16 nyaagii mi piiji ko 'dun aran mi to Zaati Maa. Awa min mi okkii ! okku mo ! hii le goy 17 gi'do an malaa'do ko 'da'b'bu'daa to yi'daa'be maa ! Moodibbo ! Naa ! maakii ja'bii Nulanoo'be fow. 18 Allaahu mey fow fow ja'bii, ko sagooji maa. Ey ! men malii ! teddii welii ! timmii yela ! 19 Mi'do yetta Alla tagan'do men ma, to ruuhu maa. Mi'do juula jul'de 'buray'de welde ma fow e maa, 20 tuma woo mijuula e yim'be maa wondi'b'be maa, Sonnaabe maa e ge'dal'be maa fernoo'be maa 21 walloo'be maa yewti'b'be maa jaldi'b'be maa En nyaagike Allaahu yo O 'beydu en darjaaji 22 jango ga hawtitaa e tefoore Nulaa'do maa. O yaafoo O yarloo si'b'be fow wondii'be 23 aduna e to laaxira to aljanna Maa En toranike shayxuu'be fow tefanoyde en 24 tuma hollindir'daa men e on Nulaa'do maa. Tefanaa men jibnu'be men to aduna gaa 25 e to laaxira tuma daraa Boowal Saami Maa. Lumbinaa men kan Kaafa Siraate Maa, 26 naadaa men to aljanna menen e Nulaa'do Maa. Cerno Muhammadu Samba Mombeyaa <1Ewnagol fii jangugol>1 Yo musi'b'be jangen, Alla farlii jangugol. 1 O fodii e mum le baraaji maw'di to warjagol. Sabu colli weeyo e li'y'yi maaje e yim'be kammu, 2 'be fow no imsinanoo wom'be e jangugol. Du'de jangugol e hawaaji noddingol wonay 3 sabu jippagol barkiiji maw'di e ngal laral. Awa dawde jangoya dambugal 4 'buri dar'de ujunere naflugol; Foti waawugol maa ronkugol. 5 Seytaane adday ganto jannde ko saatoron. Koni wakkilee fii jannde ! soobee ! munynyo'don 6 yangiiji jannde 'dalon salaare e aamugol! Ganyo laawo fii himo andi gando da'day cumal, 7 himo andi jangu'do kan hisay hisnay da'day Janfaaji makko mo jokkijannde ko jon da'dal. 8 Aaden wi'aa'do yo rew Siraatal Mustaqiima Ko honno on le he'birta ganto ejangugol ? 9 sabu gooto wooru'do Sunna 'Bur'do tageefo on O surirte gay jolugol e Kawsara paatawol. 10 Ko mo jangi tun le si anda Sunna Nulaa'do on. Sabu Sunna andirtaake 'yoyre e maandagol. 11 Mo ja'baali jangude dey yo fellitu halkoray No o andiraa ! O reway 'datal Seytaane ngal. 12 Si a lamndi fii bid'inke jento mi yeeto maa. Ko salii'be jangude wi'i yo mo'y'yu etoo dewal. 13 Mo wa'dii belee'de mu'um 'dowoowo o untoray E Sa'iiri hoore o nanga ngal halkaare ngal. 14 Ko ga 'dun si ewnora'den e nder ngol jangugol, Si rewem. Mo junniti 'dun, ko meere wonaa dewal, 15 saka non ga aaxiri gaa ga majjere jaalorii, Wa nde naange wirnii. Bid'a fooli e landagol. 16 Haangaa'be majju'be bom'be tewtaa ardinaa, Yo 'be 'dowru en no 'be yirri. Bonki wa'daa kamal. 17 A yi'aali majju'be go'o no yalti no nodditoo Waliyaaku ton, hi'be moo'ba yim'be e waajagol 18 hara wo'b'be 'ben le ko jiidiraa'be 'be tiggataako, 'Be surrataako, foloo'be won'be e yiilagol. 19 Si tawiino 'ben ko waliiyatuu'be 'be toolorayno No jiidiraa'be Nulaa'do 'ben, 'be etoo dewal. 20 Hara wo'b'be 'ben le ko wor'be won'be e 'da'b'bugol Fii hooreyaagal tun e inde e neldugol 21 wa wi'ay'be 'beydii piwle Tawhiidiiji 'di' Siforay'be Alla sifaaji yim'be e fondugol. 22 Ko sifaajijee'di'di woo 'be 'beydi e 'din le nii Dagataako dambu'de 'din e Jooman Jon Kamal. 23 Woo non ko " Finnde e Sellugol e Halal E Haqqil, Dee'yugol maa Fewjugol maa Jul'dugol ". 24 'De'e dambataake e Joomiraa'do kabii 'de fow Ko arulje tun e no 'de'e 'badorta e yen'dugol, 25 'De alaa e deftere Alla nden, 'de alaa e maaku Nulaa'do on! E no 'de'e he'birta kanyun dalil 26 wowleede 'de'e araluuje taw shayxuujo on Naatii fanaa'u ? O dankataake e ngol bi'ol. 27 Kala on mo siftori Alla 'de'e maa jokki on Sifotoo'do 'de'e, ko o bid'inii'do e pellital. 28 Awa bid'inii'do le Annabiijo le maaki en, (Yo o hul !) jeyaaka e Mo'bte makko, ko halkagol. Awa bid'inii'be no 'duu'di haa, si mi janti fow, 29 juutay ko fam'dingol le muy mi ga newnugol. 'Be'e fow ko angal jangugol defi 'dun 'du'un. 30 Si 'be jangu fow, 'be taway 'be nangii woopugol Ko mo jangi andata laabi gandaye few'di 'din, 3, hollee jeloy Seytaane koy, da'da majjugol, Da'da wonde rew'do belee'de, jokku'do miijo tun, 31 fewnoowo haala wanaa le woo he'bugol dalil. Kala hal'do haala wanaa e Alqur'aana on 33 o yowii, wanaa e Hadiise, on no e kazibugol Cerno Aliyyu 'Buu'Ba-Ndiyan <1Zuljalaali>1 Yo alqur'aana jange sukaa'be jannee 1 mo jee'di'di duu'bi gandal Zuljalaali. Mo andii Alla, anday Annabiijo. 2 mo majjii Nulaa'do, majjay Zuljalaali. Mo janngirii aaya fii Alla e Nulaa'do, 3 yo'bay mo ku'beeje jannatu Zuljalaali. Milyatu alfin nde jeetati kullu harfin 4 dumunne no jaggiree fii Zuljalaali. No aduniya 'burdi yaajude suudu mee'den, 5 nde kala non 'burdi aduniya Zuljalaali. 'Du'um ko e haala Malakal Mawti nii'de, 6 tawi himo lelii si holli mo Zuljalaali. Ko 'dun kisa inni Asaraafiilu "jento 7 yo Malakal Mawti kaa'del Zuljalaali ! Limoore ku'beeje 'den, ko ka haalu'daa 'don; 8 Ka yanji, wi'ii no 'buri 'dum Zuljalaali. Ko min fotunoo ejonde yo lam'do mayde, 9 ko min yiinoo no 'burnini Zuljalaali. No aduniya 'burdi yaajude hu'b'binirde, 10 nde kala non 'burdi aduniya Zuljalaali. " Ko 'dun kisa inni Miikaa'iilu "jento 11 yo Asaraafiilu kaa'del Zuljalaali ! Ko min darinoo, ko min yiinoo 'bural ngal, 12 mi haalana on yo kaa'doy Zuljalaali ! No aduniya 'burdi yaajude ngayka nyuungii, 13 nde kala non 'burdi aduniya Zuljalaali>>. Ko 'dun Jibriilu wi'i << koni fanku an men 14 yo Miikaa'iilu kaa'del Zuljalaali ! Darii'do e 'yaw'do fotataa yiide; andu 15 ko 'dum fogu maa, yo kaa'del Zuljalaali ! >> Ko min wonnoo ka dow, mi'do wiira ndaara, 16 Haccii mi ku'beeje jangu'be Zuljalaali. Wa'du mi 'dun ali'tibaaru ga mangu majje, 17 ga fii yo mi yeeto jiyaakoy Zuljalaali. Ko 'dun kisa Jey'do en on mislanin mi 18 O wi'i << yeeto jiyaakoy Zuljalaali, Nde aduniya 'burdi abbere zarra mangu, 19 nde kala non 'burdi aduniya Zuljalaali. Si won kala on mo soxoliri 'den ku'beeje, 20 o 'doftora non, o jangana Zuljalaali. Mo taskorii nee'del qur'aana kulan, 21 taway hay gooto andaa Zuljalaali. >> Aliyyu Muhammadu <1Yewtere Makka e Madiina>1 No mantora Makka yim'be me'en 1 E fii rokkeede 'Bur'do me'en 'Be mantoranoo Madiina me'en Menen danyi tow'do aljanna ! 'Be wi'ani Madiina " eehey mon l 2 Wa'dee jam jam menen 'buri on Menen danyi farnoraa'do mo'on Muhammadu tow'do aljanna ! Ko Allaahu Lam'do Joomi amen 3 Su'bii wa'di Makka suudu amen Yo mo'y'yu'be wango suudu amen 'Be hajja 'be naata aljanna ! Nde ben men maw'do jippinanoo 4 Ko Arafara 'don o daanyoynoo Ko Makkata 'don o wangotonoo O juula o naata aljanna ! Hurum ko e Makka hormantee 5 Ko Makka e Arafa hajjoytee Menen zamraaji wezloytee Fofow ko 'di fir'di aljanna ! Menen woni lasli mo'y'yu'be fow 6 Menen woni lasli ndiyan foofow Menen danyi 'bur'do yim'be fofow Muhammadu tow'do aljanna ! Ko Baytallaahu Makka amen 7 E zamzam 'bundu Joomi amen E ruknu maqaama maw'be amen Dafaa o'o tow'do aljanna ! Ko Baytallaahu fewtoytee s Ko Baytallaahu juuloytee Ko Baytallaahu wangoytee 'Be juula 'be naata aljanna ! Ko Baytallaahu rewroytee 9 Ko Baytallaahu hormintee Ko Baytallaahu mawnintee Ko 'don woni suudu aljanna ! Safaa e Marwatan yahetee 10 Saxaara e Ijra ornoytee Diina aljanna tun yaretee To Zamzam beeli aljanna ! Ko ton hajjuuji timmintee 11 Ko ton du'a'uuji fow ja'betee Ko ton aljanna naatirtee To tow'do ku'beeje aljanna ! h , - Ko 'bi'd'do amen musi'd'do amen Danyaa ka 'badii'do 'bi'd'do amen E toowal hay to aljanna ! Alaa woo andunoo'do to mon 13 Adaade o yaade hewta to mon Ko yaagol makko hewta to mon Sa lintoya'don ka aljanna !" Madiina le he'b'bitii jaabii 14 'Be wi'i ko du'aa amen jaabii Ko men du'inoo fofow jaabii Si men danyi tow'do aljanna ! Ko Rabbul Arsi on jaabii 15 Ko men wi'unoo mo yaa Rabbi Wa'doy men yim'be ma'buudi Ye'doy men tow'do aljanna ! Mo rokkaa dokke hewnaa'de 16 Su'baa'de e tow'de townaa'de Limaa haa 'burti teeme'd'de He'baa 'buri tow'do aljanna ! Wonaa fu'd'doode 'yeewoytee 17 Wonaa 'bure hew'de lintoytee Ko timmoodeeji 'yeewoytee E 'buroygol fow to aljanna ! Ko danyu'don woo ko mantortee , 18 Ko he'bu'don woo ko faynortee Alaa hen woo ko e'b'boytee E o'o gi'do tow'do aljanna ! Ko non tigi dey ko 'bi'd'do mo'on 19 Ko 'bi'd'do su'baa'do 'bur'do mo'on Ko o'o 'buri hay e maw'be mo'on Ko o'o 'buri on to aljanna ! Mo danyunoo feere 'bi'd'do mu'un 20 Wa o'o iwataa e takko mu'un Wanaa fii wo'd'ditoo e mu'un Wa o'o gi'do tow'do aljanna ! Wanaa sago mon si sendoya'don 21 E o'o gi'do mon mo mantorton E danyude wa o'o si ronkira'don Wa o'o gi'do tow'do aljanna ! Ko ngol salagol si men 'buri fow 22 Nde men tawnoo ko o'o 'buri fow O yamiraa ferde faatora gaa Si men danyi tow'do aljanna ! Yo Allaahu Lam'do O'o wa'du en 23 E finnde Su'baa'do 'Bur'do me'en E moftida en e yi'b'be me'en E toowal hay to aljanna ! Cerno Aliyyu 'Buu'ba-Ndiyan <1Bel'deeji nduu adunaaru dey ko di tooke!>1 Yettoode maa'da yo Joomiraawo mo waasataa, 1 yaa Tagu'do kammu e leydi waw'do mo ronkataa. Jul fodde huunde ko mofte gandal ma'a genal 2 e Nulaa'do maa'da e yim'be makko ko hattataa. Hey jul'be jentee danko'don ko yamirte'don, 3 koni hey ko lekki mo nyawndorii ki o nimsataa ! 'Doftee nafay tuma henynyugol tijjaa nafay, andee ko en saataa'be caate 'de tultataa. Adunaaru nduu aynirdu en bel'deeji mun s andee no jilli e tooke tooke mo 'bemnataa. Ko ndu nee'bi woo ko wa fodde kin'yu haray ta'yii, 6 faalaa'do hedde belee'di mayru o gaynataa. Allaahu hollii en e mayru ko yilta en, 7 gay mayru 'dumle ko gilli 'bey'di 'di hattataa. Faalaa'do sunnu mo lannataa tuma maayi non 8 ukkee e yiite yo jokku aduna o tultataa. Allaahu yeetike en ndu naatay yiite kay- 9 ru e yim'be mayru e yi'b'be mayru 'be seedataa. Koni sukkitee ndu adaade mayde ! si mayde hew- 10 tii wippitay, kala sukkinoo'do ndu accitaa. Andee no jawdi e jaahu heddudu om wonii 11 e nawaare mawnde, nde fongo muu'dum jii'bataa. Sabu tulde laaxara nden Nulaa'do me'en wi'ii, 12 'yawataa nde dey ko wonaa mo dongal tongataa. Awa he'd'do abbere nyande darngal lamnditee, '3 gay lasli mayre e haqqe mayre o de'y'yataa. Kala ne'd'do he'd'do halal o tutti ko Alla far- '4 li e makko fow, hay haqqe gooto o fukkataa. Tuma lamnditaa si yariino lakkere makko tun, 15 cappan'de jee'di'di maw'di 'duu'du'di lannataa. Maakii Nulaa'do no 'bur'do 'duu'dude jawdi gaa 16 'buri fan'direede to saare luttal sottataa. Fillaama gorko ariino faade ga Annabiijo 17 (yo Alla juulu e makko hisna ko hattataa) O torii mo yo o toro Alla okka mojawdi buy; 18 (si o okka 'dum haqqeeji mayri o fukkataa !) 'Burnaa'do maaki e niili mun " a yi'ii hilan ! 19 mi jogaaki jawdi wonaa le wonde mi tottataa ". On gorko inni yo 'Bur'do on toro Alla tun; 20 o torii yo Jooman okku oo ko o 'da'b'bataa. Nde o okkanoo ko o 'da'b'bunoo 'Burnaa'do on 2' neli nangugol, haqqeeji jawdi 'di tultataa. O salii 'be jonnude; woo 'du'um ko sagalle doo 21 ko o soomunoo kon; geece 'dum ka o sikkataa ! 'Burnaa'do maaki no tirrunoo nulanoo'be 'ben, 23 " yurmeende maani ! o untorii ga o 'yawrataa ! " On gorko nimsi o addi haqqee jawdi ndin 24 ga Nulaa'do Alla o inni " nangu mi wattataa ". Jibriilu maaki yo 'Bur'do ruttu ga makko ton 25 ja'bataake han kadi 'baawo kanko o humnataa. Allaahu watti mo naafiqiijo o maydi hen; 26 Koni jawdi dey ko su'um ! 'badii'do ndi wewlataa ! Aaden woniino e yim'be 'Bur'do tageefo fow' 27 wontii e demtal naafiqii'be 'be tuubataa. Yaa Alla arsiku men kisal ! yawtaa ko men 28 wa'di fow e goopi e bakkatuuji 'di fan'dataa. <1Darngal>1 Yetten Allaahu Sifor'do Kamal, 1 Jon aalama tow'do e Jon bagoral. Juulaa hisnaa e Nulaa'do ma'a, 2 kisiyee duumii'do e jon rewgol. 'Bingel Cernoojo Siraajo dewal 3 hino holla jamaanu e fii darngal. Yo musi'b'be he'dee mi'do haalana on 4 fii lette jahannama nyannde daral. Maakii 'Burnaa'do Nulaa'do me'en, 5 << daragol darngal ko e fellitugol Ko si hawrii aljuma sappo misal 6 jon bente >> wi'aa daragol darngal. Nden nyannde tagoore yi'ay kaawee, 7 kulaleeji e hersa e jimminagol. Allaahu o moo'bay ngal demtal 8 ley 'dowle 'baleeje e fii landal. Hara gooto yi'oytaa si'd'do mu'un 9 hakkee nden niwre e hewde kulol. Jippoo Allaahu e 'bange me'en 10 hara hakkunde mee'den wa'u go'd'dal Sappooji 'di jee'di'di duu'bi misal 11 yaatee wona Jooman jon bawgal. Tuma Jooman yalti e nuuru mu'un, 12 nden niwre dogoyta e yaccondiral. On nuuru o sudday yim'be kala, 13 moni bee nuuruuji Sifor'do Kamal. On saa'a dogoyta malaa'ika en, 14 hi'be hamdina yettoya Jom Genuwal. Darnee saffaaji daree heblee, 15 moni bee ge'du mun e malal e najal. 'Den mandake lelnee takko me'en, 16 'deri kuu'de me'en addee bagoral. 'Den mandake kuu'de jogoo mo kala, 17 yowoyee e malaa'ika jon jungol. Moni bee golleeji mu'un etitee, 18 jon mo'y'yi e bon'di mo bee e ge'bal. mo'y'yuki weltora mo'y'yuki mun, 19 jon bonki o wullira ngal kuugal. Aljanna ju'dee 'bannee e me'en, 20 himo uuroya misku wa ngol urngol Hino yaaree hakkunde men e mu'un 21 teeme'd'de jowiiji e wo'd'dondiral. On saa'a jahannama on 'bannee e me'en, 22 hinge wondi e curki 'baleewe du'dul. Hinge wondi e lurngol ngol huno mun 23 yi'ataake nanaaka wa ngol urngol. Hino yaaree hakkunde men e mu'un 24 teeme'd'de jowiiji e duu'bi misal. Hinge wondi e jillala maw'de alaa 25 wano majje e mangu e jolkondiral. Hinge wondi e reenu'be maw'be malaa- 26 ika en reenoo'be nge fii sokugol. 'Be'e fow hino yiiloo yeeso e 'baa- 27 wo mo bee hino wondi e 'bolde njanal. Cappan'de guluuji 'de jee'di'di 'ben 28 wondii kala gooto e 'be'e 'dowugol. 'Bole njandi 'de dillintaako kabii 29 hay wonno si rendii yim'be 'be kal. Hinge uuma nge farafarugol 30 e ni'beele e curki e wippitagol, Lewdaango e sattude tikkere 'ben 31 bonnoo'be 'be yeddiri Alla jahal. 'Ben adda nge, darna nge hakkunde men, 32 aljanna wi'aa'do ko jon nor'dal. Hinge 'battoo ndaaroya en fara 'don, 33 hinge faalaa nyaamude dendaangal. Hinge wippoo jatta alaa wano mun, 34 hino jagga nge jogitoo reenu'be ngal. Si tawiino 'be accii en e nge'e, 35 nge rewayno e mee'den yeru kin'yal. Si 'be nangii jallale magge 'be fow, 36 nge diway yeru miilu e faale jahal. Hinge faalee fe'y'yitoyaade nge fow, 37 sabu tikkere magge e ngal taguwal. Hinge hiika nge sowta e men 'dimmun, 38 'den'yoo kala wonkii ta'ya 'berngal. On saa'a si innen Annabi men, 39 " koni faabor mo'y'yuki ma'a bagoral ! " On maaka malaa'ika en " nangee 40 jogitee nge, nge faynii faale cumal ! " 'Be jogoo nge 'be ha'b'ba nge jallale 'den, 4' hara nokku nge he'bataa dillirgol. 'Ben yim'be 'balee'be malaa'ika en, 42 jon 'bol'de wa 'yul'bere maa giital, Hi'be nandi e 'yul'bere yiite 'be fow, 43 lettoo'be tagaa'do to malkisowal. On saa'a nge disnoo Joomi me'en, 44 yo O accu nge sujja kabii ko dewal. On daala O newnii yo nge sujjoy 45 sujudeere, O 'banta nge non e kenal. Si nge 'bantii hoore nge inna Mo 'don 46 yettoode Senii'do Tagoowo malal, Si nge inna " mi yettii Jooman O'o 47 newnan'dom lettude yim'be cumal ". Cerno Shayku Manda Gaynaali may'do tuubaali 1 Nimsaali may'do yeddaali Feewaali may'do jangaali. Laa'baali may'do andaali 2 Mo andaali diina feewaali Mo feewaali jaa o gaynaali. Tuggaaki wi'a yeddaali 3 :;= Yiinoo wi'a mi shirkaali Wa'day wi'a mi jumpaali. Lootaaki wi'a tuunaali Rewgol no majji feewaali Rewgol juri 'di andaali. Tumbo wulaa mo woowaali 5 Majjay no wi'a majjaali Luttay no sikka woopaali. Bonnay no wi'a bonnaali 6 Mo andaa si landi faayaali Tuggor'do gando faayaali. Jaa nodditii'do hersaali 7 Jeynoo ko jeyde haanaali Wiitoo 'bure 'de moftaali. Majjaa'do Alla gaynaali 8 Gooto yi'daa mo andaali Anday kawwi jaa mo andaali. Sooyaali on mo majjaali 9 Jooman yi'daa mo feewaali Andal ko ka'n'ne sooyaali. Tawbal tugaa e hayfaali ,0 Waliyaa'be Alla majjaali Majjere mawnde malnaali. Haaraali jaa mo nyaamaali ,, Rewataa e jaa mo andaali Jaa wur'do heege njan'daali. Teddaa kisa mo andaali 12 Andal ko naange ni'b'baali Jaa gando mey si rewraali, Ko wa mar'do nyamri nyaamaali Koltu maraangu surraali Nyamri maraandi harnaali. Jangii rewaali hittaali ,4 Jaa hittataa ko jawlaali Dewe 'den ko demi sooyaali. Remi reeni nyiiri sannaali 15 Weelaaka jaa mo sannaali Kono haarataa mo nyaamaali. Bal'ama andu huuraali, 6 Andal nafaali duncaali Dandaali yiite malnaali. Qaaruuna al'di nafkaali, 7 Jawdeeli makko okkaali Ittaali heege duncaali. Dandaali lette malnaali 18 Fir'awna laami nun'daali Laamuuli makko ruttaali. Nyaawoore Alla dandaali 19 Duncaali lette 'bokkaali Hay huunde laamu gaynaali. Jaa huunde fow mo rewraali 20 Halkay mo sunna tultaali Aayeeje Jooma joopaali. Kono bon'do 'bernde andaali 21 Hollaa'do 'den o feewaali Maayay e 'dayre 'yoytaali. Waajaa'do waaju duncaali 22 Hollaaka huli ndaaraali Nde'e saare jaynde faamaali. Waajaaka nani rewraali 23 Maayay aduna mettaali. Dunyaa ko sayre 'duu'daali. Luttaali toode juutaali 24 So'y'yir'do sayre haaraali Sayre e saare yaadaali. 'Battondiraali e'b'baali 25 := Laaxara Alla tayraali Mo aduniya 'dayni gaynaali. Mo fii hannde sunni gaynaali 26 Faggii'do neema sooyaali Gi'do Alla jooma hayfaali. Ganyo makko jaka teddaali 27 == Fowtaaki may'do tuubaali Kala on mo waaju hippaali. Alqur'aana eltaali 28 Wasjuuji mayre gaynaali Giital jahiimi ronkaali. Tuubee gelee mo tuubaali 29 Giiteeli Jooma doccaali Dulbuki magge tayraali. Sonkooji magge de'y'yaali 30 Hiikaango magge fankaali Curkiiji magge doccaali. Jaa bolle yiite maayaali 3, Tookeeji majje lannaali Jahe yiite wayru ronkaali. Jaa 'balli magge duppaali Jaa takke magge aamaali Bono maa piyooji oofaali. Jaa 'din dawaa'di nyawsaali 33 Zaabaaniyanko nawyaali Jolokooji magge hi'd'daali. 'Bole njan'de magge hayfaali 34 Conkeeje magge kornaali Sottir'de magge majjaali. Sottoo'be magge aamaali 35 Bon'do si maayi gaynaali Sinda si tultu maayaali. Hammaali Saami weeraali 36 Kabi maaje yiite 'bee'baali Jaa 'bulli yiite yooraali. 'Din jooli yiite uddaali 37 Pammeeji magge uddaali Buruuji yiite yooraali. Jaa lam'be magge aamaali 38 Nawyaali gooto ronkaali Kabii 'bernde ma'b'be 'buttaali. Yurmeende Alla hewtaali 39 Awa pelle yiite yirbaali Azaabul jahiimi 'buttaali. Azaabus sahiiri doccaali 40 Azaabus samuumi 'buttaali Azaabun aliimun ndikkaali. Azaabun muhiinun tultaali 41 Azaabun muqiimun tayraali Halmin mahiisin woo'daali. Jaa takkitorde woodaali 42 Halmin maziidi ustaali Alam yaatikum o hewtaali? Naziirun ariinu 'bokkaali 43 'Ben gom'dinaano duncaali 'Ben yeddunoo'be juulaali, Hooraali muddi zakkaali 44 Nafkaali jawle rokkaali Jangaali huuri rewraali, Faggaaki mo'y'yi 'da'b'baali 45 'Da'b'baa baraaji andaali Sinda si wuuru maayaali. Pellet si maayu tuubaali 46 Naatay e jaa ko yaltaali To nder ngen sumoowe doccaali. Nyortaynge 'bandu 'buttaali 47 Faraali wa'day e hiikaali Fesugol e bojji luukaali. Ma'aaban yahii ko artaali 48 Huqubuuji lette tayraali Fowtaaki yiite doccaali. Nyaamaa yaraali foofaali 49 F aabaaki gon'di yurmaali Daasee piyee e tayraali. Luubeede 'bole accaali 50 Firtaaki nokku hoyraali Suma taaya royta maayaali 51 Maygol alaa bonii haali Wurgol to yiite woodaali. Jaa 'daynitii'do gaynaali 52 Mo aduniya 'dayni fewjaali Jaa feere bonnde woodaali. Ee geddo wii a gaynaali 53 Mayde aray nde tultaali Kure mayde andu woopaali. 'Den woopataa 'de tundaali 54 Hay gooto jaa 'de wooraali 'Den accataa 'de accaali. Hay gooto jaa 'de ronkaali 55 Kaafaaje mayde mettaali Mbelndiiji mayde kornaali. Hay gooto mayde ronkaali 56 'Den ronkataa mo gerdaali Nawnaare mayde 'buttaali. 'De'd'dere mayde lewnyaali 57 Yaagol to ngayka 'nakkaali Niwreeji qabru nur'daali. Hentaaki wayru jalbaali 58 Landal to qabru tultaali Landitotoo'be majjaali. Gil'diiji mayru haraali 'Din yondinaaki mee'daali Sawteende mayru fan'daali. Mbelndiiji mayde tayraali Heegeeji mayde fan'daali Haa ummital 'di accaali. Hay gooto jaa a yewtaali 61 Yaagol to Saami gaalaali Firtaaki wayru fuuyaali. Naangeeli Saami 'buttaali 62 Kulaleeji Saami fan'daali Jaa mandakeeji feccaali. Kuu'de dewal si 'duu'daali 63 Jaa kuu'de bon'de hayfaali Si taw kuu'de bon'de fan'daali. Andaa haray a gaynaali 64 Sinda si bon'di 'duu'daali Hara kuu'de bon'de njan'daali. <1Jaaren Nulaa'do Muhammadu!>1 Can'di Madiina ko annooraaji tun ilataa; 1 le'd'de Madiina ko rilwaanuuji tun rimataa. Nokkuuji mayre ko aljannaaji nanditataa; 2 barkeeji mayre mo lintii 'dum taway gasataa. Ku'beejee mayre ko mo'y'yinaa 'burnaa so'baa su'bitaa ! e laa'bugol mahiraa townaa nyenyaa nyenyitaa. Ko Annabiijo me'en wernaa e mayre ko 'dum 4 si nuuruuji mayre no duumii miw'daa nyifataa. Haa oo Nulaa'do e okkaa labinaa 5 townaa yi'daa mo'y'yinaa 'burnaa su'baa su'bitaa ! Yaa Alla jul abadaa hisnaa e makko kanyun 6 e yim'be makko no waawir'daa sowaa sowitaa ! Nuldaa'do goonga mo alqur'aana tellinanaa ! 7 fewnoowo faade e laawol Alla ngol selataa ! 'Burnaa'do maw'do mo Jooman manti jikku mu'un ! 8 fenynyin'do diina mo toowal sunna mun yanataa ! Yi'daa'do ga Alla mo Jooman seeki inde mu'un 9 e inde makko, O wi'i 'de'e in'de wo'd'dodataa ! Kaaraysireejo mo dokkal newre mun ta'yataa ! 10 funnensireejo mo naangal yeeso mun mutataa ! Okkor'do yim'be danyal ardii'do Yim'be Nulal, 11 timmin'do Yim'be Nulal, jannoowo en ko fitaa. Su'baa'do laa'bu'do, jon darjaaji maw'di, mo ngo 12 tageefo fow tagiraa; fattii'do oo fa'dataa ! No haani halde ko liimaanaaku selliniree 13 e fii Nulaa'do, mo msjjii fodde 'dum gasataa ! Ben Annabiijo ko Abdullaahi, on le ko 'bii 14 Shaybata on woni Abdul Muttaalib, iwataa ! Ben on ko Haashimi; 'be'e noogayo e go' na'bi haa 15 Adnaana; hunjii'do 'ben fillaama on sumataa ! Yumma Nulaa'do me'en maakaama Aaminata. 16 (Juulaa e makko yo Jooman duuminaa sowitaa !) Danyaa'do wedde tenen wendoogo sappo e 'di'di 17 paran to Makka nde hormantaaku mun ta'yataa. Ben makko faatii adal jibineede makko; ko maa- 18 ma makko 'baawo o feenyii wonti 'don fijataa ! Nden non Haliimatu seenii Makka 'da'b'biri ton 19 boobo ko muynina kabii 'ben ko non wa'dataa. Laatii ko kanko ye'daa musninde 'Bur'do me'en; 20 kaaweeji feenyii e 'dun, halgol 'di 'doo he'yataa. Nulaa'do fondo mu'un seekaa ga entere 'don 21 lootaa si ittaa ge'bal Seytaane ngal nyo'itaa. Ga timmunoo duu'bi nay 'don yumma makko wulii; 22 Ko 'don nde jeetati arnoo maama on ja'bitaa. On wonti non e maral bappaajo makko Abuu 23 Taalibe ben cuuco jon gandal Aliyyu fataa. O noddi faade e toowal duu'bi sappo e tati, 24 noddaandu huu'bundu yim'be e jinna fow selataa. Nde duu'bi 'din yonunoo cappan'de nay e go'o, 25 e suumayee o nulaa; aayeeje 'den o fitaa. O wakkilaa fewnugol oo kawnu fow o defaa 26 yirbinde meerente fow, keefeeru feenyitataa. Hooree'be keefeeru 'ben ballii mo yeddi mo goo; 27 'Be fewji warde mo fii tun deeno on ja'bataa. O newnanaa ferugol nde non, o seenori ngal 28 Madiina Daybata, dosngal goonga ngal selataa. Nde duu'bi makko yonii cappan'de jowi e tati 29 (Yaa Alla juulu e on poomaa sowaa sowitaa!) O ewnoraa ha'bugol heefer'be 'ben; o fodaa 30 bawgal e toowal e ballal Alla ngal ta'yataa. Hooree'be keefeeru 'ben moo'bii, 'be hawro- 31 yi non to aynde Badri, 'be waddaa 'don ko de'y'yitataa ! Allaahu halki 'be fow haa diina makko darii; 32 Keefeeru yirbi, 'datal allaahu ngal yi'itaa. Seeraali non, hi'be eemoo pewje fii limugol 33 darjaaji 'Bur'do mo naddortuuji mun wa'dataa, Haa Alla walli mo, kongol goonga fooli darii; 34 Meerente fuuyi li'baa bonnaa ko mo'y'yitataa. Iskin Nulaa'do mo annooraaji yeeso mu'un 35 no fooli naange ! mo dokkal newre mun ta'yataa ! Yi'daa'do Allaahu ! koohoojo Annabii'be ! tefoowo 36 tefantee'do nde darngal satti juu'de 'nnataa ! Nde Annabii'be toraa tefugol, 'be maaka 'be fow 37 " Toree Muhammadu jon giggol ko on tefataa ! " Hammen ga makko, o seenoo haa to arsi, wi'ee 38 " Tefan mo yi'd'daa ! " ko 'don 'burdalji yaltitataa ! Jon waado yettoode ngon ! jon weendu Kawsara ! jon 39 Mburaagu ! jon gangunal ngal nuuru mun nyifataa ! Jon mu'jizaaji 'di moftirtaake lintude 'dum ! 40 Yonii ma Deftere Jooman nden nde majjitataa, Gandinnde nuuru no moo'baa defte mo'y'yu'de fow 41 e mayre e hewde 'bural ! Jangen nde, en sumataa ! Wasuuji 'Bur'do wonaa haa lanna sondo, wonaa 42 baraaji halgol; en fankayno en jo'nataa ! Joltaande barke e gandal, hewnde mo'y'yi mu'un, 43 newiinde, welnde, ko fillaa woo nde mettitataa ! Maakii Nulaa'do " Mo mantii lan ta'yor o danyay 44 tefoore an nyannde darngal, nyannde kuu'de etaa ". Ko 'dum si fu'd'du mi 'di'i gimi min e majjere an, 45 ko nyaagoren xafranal, jo'o dokko on 'dawataa. Yaa Alla ! yaa Lam'do ! yaa Jey'do men ! ye'du men 46 Yawtaa ko men wa'y'd'y. !'d kk 'd tibarke Mo'y'yu'do ma'a, Siiwaa'do ma'a, sagataa ! Yaa Alla ! jul abadaa hisnaa e makko kanyun 48 e yim'be makko no waawir'daa, sowaa sowitaa ! Mi'do yetta Jooman Gooto Waw'do mo ronkataa, 1 yo O jul e on mo O okki dokke 'de huu'bataa Jiyangel gorel hino halde haala ka wortataa, 1 seeren'be Fuuta no tilfori non 'dun tultataa. Mo selii 'datal rewi ladde majjay hewtataa; 3 Ko nde Fuuta selunoo lontagol fii laamagol, 4 ngun laamu jey'do ngu on ko Alla O okkataa ! Faalaa'do 'dun gaanin Siraate o gaynataa ! 5 Si o lumbu, o okkaama laamu, lan'do O follataa. O wi'ii malaa'ika en O lontin yim'be 'ben, 6 yo 'be siinu gaa nyaawooje makko O toonyataa. Nulanoo'be fow ko O nuldi 'ben le ko lontagol, 7 haa hewti 'Bur'do tageefo, 'be'e fow toonyataa. Ko ta'yo-en'damaaji e jeeno firtori leydi ndii, 8 wano feccondir'be e hoore mayri 'be feewataa. Suno jawle hew'de e rew'be firtori leydi ndii, 9 woni guuwe guuwe e hoore mayri 'be yiidataa. woni feccondir'be e hoore mayri 'be yiidataa. Hay neene-gooto si nangu gootun fottataa. 11 'Den 'ber'de ma'b'be ko huccondir'de, 'de fewtataa. Warugol ge'dal muu'dun ko maw'dun kuu'de fow ! 12 -: Yurmeende 'yawtii 'ber'de jul'be, nde artataa ! Konu maccunguure e hor'be bewnay jey'be 'dun, 13 hi'be lorra jul'be e joo'dodaa'be, 'be wewlataa. Seytaane moo'bii 'din koneeli e hoore maa, 14 ngon hoggo makko o yidinii ngo, a yaltataa ! Si beleedi fewjii, di'n'ne, feewataa Ibliisu tawtii nafsu ! au'be 'be lannataa. Ko nde lam'be pottinnoo ge'dal'be waliyyu en, 16 wowloo'be wel'di 'badii, 'be wowli ko feewataa. Nyaawoo'be nyaawiri ngeenaloy koy duncataa; 17 Fewjoo'be fewji no hewra jawle 'de lannataa. 'Ben lam'be ruggii jawle, balla'ne fow ta'yaa, 18 jattaa'be wulli e lam'be, huunde 'be hettataa. Sagataa'be wonti e wujjugol maa jattugol; 19 jon jawle en tefa feenya; huunde 'be darnataa. Huwwoo'be wonti e tultugol maa suu'dagol; 20 Gootel ka hammiri hella diina 'be meemataa. Suddii'be wonti e fii cu'daari e fowtagol; 21 Mo no 'da'b'ba fowtere gaa, no 'da'b'ba ko meemataa ! Miijooji ma'b'be ko kurkaduu'be e 'bey'di buy, 22 tawa cuu'di mo'y'yi e dan'de mbalndi ndi kaanataa, E labaa'di conci e xaalisooji e ka'n'ne buy, 23 tawa mulle juu'de e lambe mo'y'ye 'de suytataa, E miranji mo'y'yi e fannaa noone ko mo'y'yi fow, 24 caagaaje buy to 'be nokka jey'do 'be andataa. Hi'be 'da'b'ba tiiri e fannaa noone ko uuri fow, 25 hi'be hunca 'balli 'ben janan'be 'be hersataa, 112 Hi'be moora towna 'be sokka lince 'be juulataa, 26 mo 'be fotti woo hi'be tippa sen'ya 'be martataa, Hi'be yaade kirle e gam'di huunde 'be aamataa, 27 hi'be harna wor'be janan'be jey'do 'be andataa, Yamiroore Alla e gendiraa'be 'be huurataa, 28 hi'be jumpa goopi 'be huwwa jeeno 'be tuubataa ! Geno kambanii 'be o lettiray 'be o firtataa, 29 si wonaa mo tuubi o laa'bi, fellitu wortataa ! Awa jooni non jeyanoo'be jeytii leydi ndin ! 30 hi'be fewja feere e hoore mayri nde feewataa. Hari alla muuyii jeytinay 'be ndi wortataa, 31 kono non sabaabe le riwwataake o fan'dataa. Hi'be diida cuu'di e 'den ku'beeje 'de lannataa, 32 hi'be 'yamude yim'be ko 'yetta dolle 'de dillataa. E yamireede itto sagalle hoyre nde hattataa, 33 hoynee e tawnde 'be jey ko hersa ka lannataa ! Hi'be hoyna teddu'be 'banta jay'be 'be teddataa; 34 e si lam'be diwnii laamateeri mi haalataa ! Hi'be 'yamude gerto e boofo 'dun kadi luttataa ! 35 fannaa ko woodi e Fuuta huunde 'be accataa. E remugol 'datal bila can'di 'yetta ko waawataa, 36 rema irta tunte e julle huunde 'be accataa ! Deemuuru wooturu tun aray hindu sogga buy, 37 yo 'be 'yettu dolle 'de e'b'bataake 'be waawataa ! No e takko maggal paatawol, ko ndi jokki woo 38 ko yamiroore geddi Alla ndi derfataa ! Nde 'be 'yetti woo hindi jokki, gootun luttataa ! 39 mo ndi hewti woo hindi tappa, huunde ndi aamataa l 114 Hindi selli ken, hindi haari tew, koya waawataa ! 40 tawa wakkataako ko kankiran, tawa toowataa ! Iwu bimbi haa e mutal ko yaadu ndu jaytataa; 41 ga 'be hewti woo 'be sokii e suudu, 'be yaltataa. Hi'be immanii ka'a diina Alla 'be gaynataa ! 42 Geno reeninii kan yim'be makko, 'be gaynataa ! Henynyu men e lorra jiyaa'be maa, yo mo maayataa ! 43 Jon ley'de, Jon kammuuli tow'di 'di joltataa ! Koni dandu Fuuta masiibo 'be'e, yo mo nawyataa ! 44 Jon arsi, Jon kursiiyu, Waw'do mo faljataa ! Koni dandu Fuuta masiibo 'be'e, yo mo maayataa ! 45 Jon lewru, Jon nge'e naange, Waw'do mo ronkataa ! Koni dandu Fuuta masiibo 'be'e, yo mo hi'd'dataa ! 46 Mi'do yetta Jooman tawnu'dom e jamaanu han, 1 gelinoo'be 'dun torino yo nattire laaxira. Jul julde maa'da mo nulno'daa e tageefo fow, 2 kala saa'a rokkaa 'Bur'do 'burnu'do laaxira. Moodi'b'be Fuuta gelee mi hollita on ja'bon ! 3 sabu 'dun no dandoya jul'do nimsude laaxira. Sabu hollugol ko yi'oowo yi'ata ko holletee, 4 mo wumii o yi'ataa sakko mo'y'yere laaxira. Allaahu jarribi en ko 'dun si O tawni en 5 'yantoo'be duuti ta'yii'be mo'y'yere laaxira. Ko Faransi okkaa hannde duuti yo 'yantu en, 6 ta'yanii'be hoore mu'un e mo'y'yere laaxira. Jonnen 'be duuti, 'be nyaama renten diina men, Allaahu warjora en ko nyaamen laaxira. Nyamday'be duuti e ma'b'be 'dun yo 'be fellitan, 8 ko 'be hawtoyay'be to yiite hutumatu laaxira. No 'be sendindirta 'be 'yanta duuti ga aduna gaa, 9 ko wa non 'be senditiroyta hutumatu laaxira. Ko nge diiwe diiwe su'bii'be nyaamu'be duuti fow, 10 ko 'be 'duu'di woo, ko nge jaynge yeddu'be laaxira. Si a wii ko 'da'b'bu'do haa o okkaa hawtataa, 11 e ko honno hawtirtaa e 'da'b'bu'do laaxira ? Si rawaandu 'yettii jiibe jul'do le 'yettitii, 12 wa si an a andaa jiibe lettay laaxira, E no on le moolori ndun rawaandu o townitii? 13 Ko 'be si'b'be sendu'be sendiday'be ga laaxira ! 'Burnaa'do maakuno suudu aduna ko jiibe nii; 14 Ko dawaa'di 'da'b'bata jiibe, 'da'b'ben laaxira. Gelinoo'be duuti no arde torino ga Joomi on, 15 wata duuti taw 'be, yo Alla nattu 'be laaxira. Hi'be andi diina e nyaamo duuti le hawtataa ! 16 Okkaa'be duuti ye'daaka mo'y'yere laaxira. Mo tawa oo jamaanu on ko fan'du'do reenu'do, 17 hisa hisna diina mu'un ko hisiroya laaxira. E si jul'do 'yantii duuti nyaamii, yeeto lan 18 e ko honno on jortorta mo'y'yere laaxira ? Wata nyaamu duuti ! si duuti hewtii juu'de maa, 19 maru jonnitaa 'be, danyaa ko nyaamaa laaxira ! Wata 'da'b'bu duuti e jiibe; jul'do no nyaama 'dun 20 si ko lorra tun ha'dataa mo mo'y'yere laaxira. O ha'daaka meemude jiibe, jul'do no meema 'dun, 21 si nafaaki lorroytaa mo huunde to laaxira. Si a taski duuti, tawaa ko tuure nde tuutu'daa, 22 wata tuutu nyamtaa, mo'y'yi hettaa laaxira. Ko rawaandu tuutata nyamta, Alla defaali 'dun 23 wonu diina haa si ndu 'da'b'ba mo'y'yere laaxira. Nyaamay'be luuti yo nyaamu jiibe e beere mey 24 e giray'di 'baawo ko hannde 'burani 'be laaxira, E ribaa ejeeno ko 'be yettanaa 'be ko 25 yim'be Forto ta'yii'be mo'y'yere laaxira. Nyaamoowo luuti e nyaamo jiibe e beere fow 26 nyaamay'be 'de'e ko ko yiite nyaama to laaxira. E alat ko nyande dimaasi ma'b'be, 'be yiida ton, 27 yo 'be 'beydu 'di'i, alanaa 'be mo'y'yere laaxira. Ka Kitaabu Alla ('be anda 'din le 'di wortataa) 28 ko kalaamu gom'du'do maa 'be sunoyoo laaxira. Okkaa'be duuti si la'b'binii, 'yantoo'be 'dun 29 'be yo'bii 'be, kuugal yo'bete aduna e laaxira. Wata yim'be wi'u yo 'be sendu 'dun, ko 'bejonnita; 30 Yo 'be munynyo, alla yo'bay 'be mo'y'yere laaxira. Yo 'be sottu bay'be e miskinaa'be 'be danda 'ben 31 ka'b'bol e piile, 'be warjoyee 'dun laaxira. Si yo'baama duuti, 'be wombiray wano coo'yi nii 32 nde so'beeri luu'bi kabii 'be andaa laaxira. Mo he'baali woo ta'ya hawre yoltoo tikkere, 33 wi'a Alla follu mo maa yo nattu mo laaxira ! Ko wa nando kummabiteeji may'be 'be juuleten, 34 en 'yettataa ko wonaa baraaji ga laaxira. Hi'be'yetta tun, okku woo alaa, senden alaa ! 35 E ko honno sendirten e yeddu'be laaxira ? Si wanaa ko faalano'daa ko andu'be moolinoo, 36 wata Alla tawnu 'be 'dun, yo nattu 'be laaxira ! Taskii si duuti ko sunna maa ko farilla 37 maa ko ndi mustahabbu ga yim'be 'burnu'be laaxira ? Hi'da andi dendaangal Nulaa'be nafaaki 'dun, 38 haa Lawliyaa'u jaami'u 'da'b'bu'be laaxira; Berraa'be mee'den e maamiraa'be nafaaki 'dun, 39 haa jaatiraa'be 'be Alla nattiri laaxira ! Mahdiyyu oo saatii'do wallude diina kan 40 ko ha'bay'do nyaamu'be duuti nattira laaxira. Yawtaa junuubu amen tokoosi e maw'di fow, 41 wata nangitir men wirtoyaa men laaxira ! Yaa Alla reenan, reenu reenu'do diina men, 42 bone annasaara haa na'baa men laaxira ! Juulaa e 'Bur'do mo 'burnu'daa dow maa'da fow, 43 dow arsi haa ley arsi aduna e laaxira. <1Rew'be hannde>1 " Si a arnoto, arno e dow seedee, 1 mayraa'do to batta e baa'iniwal. " Kono Shayxu gelaaki nge'el jamanel, 2 fiijawle e rew'be e wippondiral, Wa bonooji e teewu e duppitugol, 3 wa jigaaje e jiibe e siikondiral. Si a arni wa hannde e dow seedee, 4 si a fewtu 'be inna ko habbotiral. Saa yaa to waliyyu 'yamaa 'yamude, 5 'yametee'do le woonda wanaa gi'dgol. Si a wii yo o joo'do o hawtora non, 6 si a nangu mo jungo, ko wippitagol. Si a'yuppu mo loyru, o yaltira non, si a yaa to waliyyu, ko jonnitugol. Si a yaaru to makko 'datal gootal, 8 'ben seytina jonnita ngol 'yamugol. Si a nee'bu 'be inna a taw fe'y'yii, 9 si a yaawu 'be rutte ga munynyitagol. Adinoo'be ha'dii, min men mi ha'dii, 10 wata gooto ador ceemeedo desal. Si a wintike see'da, 'be jonnitu maa, 11 si a fan'din, 'dun wona tilfitagol. Si a baati mo see'da, o farnano maa, 12 si a hawku mo, 'dun wona jonnitugol. Shayxuu'be no wembori hoore mu'un, 13 tawdeede e yim'be nge'el jamanel. Shayxuu'be adii'be no moolotonoo, 14 wata Joomam tawnu 'be ngel jamanel. Kajibuuji wa'daa sidquuji e ngel, 15 bursaa'di wa'daa huuraa'di dewal. E ko honno wa'day mi e ngel jamanel, 16 bote woo alanaa 'be e kuu'de dewal ? Suddii'be no 'don, lidduu'be 'be'e, 17 juulay'be 'be janga, 'be huwwa dewal. Si a arnike 'ben, hi'be de'y'ya budu, 18 ja'bugol salagol, haa nyande 'yamal. Si a yaadu e jawdi, o manka ndi 'don, 19 tuma nee'bi o ndarta ndi fii bonugol. Si 'be rokka, 'be arda no wiiru mi nii, 20 si wonaa 'dun, waasaa tilfitagol. Si a huylike jemma, o hejjin maa: 21 " Wata hawkan hawkaa kuu'de dewal ". Himo de'y'ya si tikkere bolle yanii, 22 himo wewla si ardii fii fijugol. Si a wintike see'da, o mantor maa, 23 si a waasu, o surrire munynyitagol. Si a baati mo see'da, o okkitu maa; 24 Si a hawku mo, 'dun wona munynyitagol. Si 'be honna e suudu, 'be munynyoo 'don, 25 si a noddu, 'be nootora tun wa nge'el. Suddii'be resaa'be sifor'be wa nii, 26 rokkee 'be sadaaqu e wellitugol. Si a arnoto non, ko mo jeydir'daa 27 jiha neene e baaba e rontondiral. Wata arno mo go'd'do e fii'yamugol, 28 hara jey'be no woodi, 'be rontondiral. <1Boneej-i zamaanu hannde>1 A yi'ataa nyaawoowo ko wonaa ngeenaari. A yi'ataa'yoy'do ko wonaajom sunnu. A yi'ataa haqqilante mo gooto hoolii. A yi'ataa mo'y'yo ko wonaa yi'du'do aduna. A yi'ataa mo barrazuujo ko wonaa janfotoo'do hoore muu'dun. A yi'ataa lam'do ko wonaa toonyoowo. A yi'ataa seedeejo ko wonaa mo kala no jingana gi'do muu'dun. A yi'ataa suddii'do ko wonaa yeddoowo gendiiko muu'dun. A yi'ataa jiyaa'do ko wonaa yeddoowo sayyidi muu'dun. A yi'ataa bi'd'do ko wonaa yeddoowo saara muu'dun. A yi'ataa alyatiima ko wonaa nyaameteedo jawdi muu'dun. A yi'ataa yi'du'do ma ko wonaa xaral. A yi'ataa okkoowo ko wonaa iwal maa kulol. Si 'be yi'ii mo'y'yo, be hutoo mo. Si 'be yi'ii bon'do, be wirta mo. 'Be jantoo ayiibe yim'be 'be yejjita ayiibe ma'b'be. Si 'be yi'ii teddu'do, 'be hoyna mo. Si 'be yi'ii mawdo, 'be yawoo mo. Si ko lam'do laamor'do diina, 'be lo'ina mo. Si ko toonyoowo, 'be doga mo. Si himo okka, 'be wonda e makko ha'i wonde ko toonyoowo. Si himo wuddi, 'be seeda e makko ha'i wonde ko nun'du'do. Si 'be yi'ii majju'do, 'be andintaa mo. Si ko gando, 'be gom'dintaa mo. Si o wowlii, 'be inna ko rayti. Si o de'y'yii, 'be inna ko mirnyaare. Fitina on feenyii, zamaanu waylike. Haraamu saakike, halal fam'dii. Sunna on mutii bid'a feenyii. Hersa fam'dii, nganyanaandi heewii. En'damaaji ta'yaama, belee'de rewaama. Yurmeende 'bantaama, zinaa saakike. Waladuz-zinaa heewii, goonga hawkaama. Jande fam'dii, naafiqiyaaku heewii. Jawdi heewii, baddi heewii. Nguyka heewii, jattere heewii. Penaale heewii, Seytaane jaalike ! Si musi'd'do maa'da he'bii mo'y'yere, haawo'daa mo. Si o he'bii wororde, yawanaa mo. Nde julde fam'dii, taamamuyee e yiingo heewii. Alaa woo e nguu zamaanu mo taw 'dum no 'buri no 'buri njuuri welde. 'Bernde nden no 'buri tooke bonde. Himme ma'b'be wonaali ko wonaa moo'bude jawle, Moo'ba suddii'be e cu'daaji. 'Be su'bike aduna e dow laaxira. Geddi heewii majjere heewii. Lundale heewii, taatan'de heewii. Dogudu wa'd'dike. Wonaa ga dogee wonaa ga joo'dee ! Aduna 'billii wano o yaajiri. Mi moolorii Allaahu Tow'do on, Yo Alla dandu men wondude e moo'don Lette muusu'de laaxira. <1Rew'be zamaanu hannde>1 Tikkoowo, seytinoowo, 'bawla-'bernde, Sewa-gacce, mawnintinii'do, haawintinii'do hoore muu'dun- Dukoowo, 'nermoowo, to'd'dotoo'do, Lunnoowo, biisotoo'do, 'durtotoo'do, Ta'yotoo'do, nawlu'do, pottintoo'do gendum. Si o okkorii mo, o anya. Si o ja'bii, o hoyna. O hulataa mo, o hersataa mo, O hulataa Alla, o hulataa yiite, O hersataa jul'be, o gom'dinaa lette, o tiggataako. Si a yamirii mo, o huuwataa. Si a ha'dii mo, o accataa. Si a wajike mo, o ja'bataa. O wi'a mo kala hettay ko fodaa. Si a jannii, o rewataa. Yimoowo gimi Seytaane. Amoowo, mantoowo wor'be janan'be. Uumoowo, unsotoo'do, he'dotoo'do. Yiiloowo hoore muu'dun monee gendiiko. 'yuufa 'da'di daande. Hu'oowo, haacoowo, kamboowo, Okkitoowo sadaaqu. Si a naatii, o yalta. Si a yaltii, o naata. Si a noddii mo, o de'y'ya. Si a fewtii, o hucca. Si a huccii, o fewta. Si a tikkii, o fertoo. Si a fertike, o tikka. Seeroowo, nyo'oowo gendiiko. Wirtoowo ayibaaji gendum. Si a wa'danii mo mo'y'yere, o ubba nde. Si a wa'dii mo wororde, o saaka nde. Si himo e neene maa baaba maa jawdi, O wasoo o wi'a: " Mi wembaaki mi aanaa mi ronkaa to mi yaha ". Si himo e jaati, o jeenira ki. O wona yiilotoo'do jeenoowo. Seytaane daha mo, aduna hoda mo, Yiite sunna mo, o wona deyel malkiso ! O tuubantaa Alla. O tuubanta gendiiko. O naata yiite o lutta e magge. Mi moolorii Allaahu Tow'do on, Yo Alla dandu men wondude e moo'don Lette muusu'de laaxira. <1Yarlo'den Faransi>1 Mi yettii Yettetee'do e kullu haalin, 1 O tawnii lan jamaanu jeyal Faransi. No haani yim'be fow no 'be yetta Alla, 2 'be wona yarlii'be ja'bu'be jeyal Faransi. Ko waajibi ja'bude kala nyaawoore Alla, 3 ko weli e ko haa'di; yarlo'den Faransi. Ko waajibi yarlagol nyaawoore Alla, 4 0 nyaawu o siini jeynude en Faransi. Ko jaasi e cuu'di Alla ko suudu aduna, 5 o hollii en o jeynii ndun Faransi. Ko jom nokkuure jeyi kala piiji mayre, 6 mo yi'di mo yi'daa wonii e jeyal Faransi. Woniino e mayru Shaddaadu bun Aadi, 7 wonii e mayru Fir'awna; 'ben no adii Faransi. Wonii Numruudu bun Kan'aana en mey, 8 alaa 'be'e fow wi'aa'do 'burii Faransi. Haqiiqa jeyal ko firlitugol no yirri, 9 ko yi'di woo hannde huwwata en Faransi. Gelee Allaahu darnii suudu aduna, 10 O wernii e ndun ko 'duu'di adal Faransi. Aduna ko werde, werde wonaa ho'dirde, 11 no heewi ko weeri fe'y'yi adal Faransi. TIERNO MOUHAMMADOU LO^UD^A DALAB^A Ko gire gire Alla werniri yim'be aduna, '2 ko 'duu'di yahii adaade jeyal Faransi. O wernii yim'be dolnu'be goo e mayri, 13 Tamuuda e Adaa en no adii Faransi. O fe'y'yini fow ga laahara, hannde weeti, 14 o okki suudu aduniya ndun Faransi. Ko anyu'be 'be nangi hawre e ma'b'be defi en 15 tilaayor o'o, wonaa yi'dugol Faransi. Ko he'bu'daa woo he'bay wondii'be maa'da, 16 ja'ben laa'ben kisan wallen Faransi. Angisagol ko waajibi han yo Fuuta ! 17 Ko fii mee'den wonaa woo fii Faransi. To sattani lam'be woo laamaa'be wulnay, 18 si 'buttii lorrataa en Faransi. 'Dalee fesugol e felugol lam'be, wonten 19 e toragol Alla wallana en Faransi. Fuuta no andi goy ko 'be woowi wadde 20 'be foola ! yo Fuuta wallir non Faransi ! Ko jangude kaamiluuje 'be itta jawle 21 'be wa'da sadaqaaji; wa'danen 'dum Faransi. Mo yahi mo yahaa yo anniyo angisaade, 22 'be yahataa 'ben yo wallir gaa Faransi. No wulla no nulta gaa sagataa'be mee'den, 23 toraade du'aaji fii ballal Faransi. No yahi ton 'bi'd'do an wi'etee'do Haadii, 24 o sottii lan e fii ballal Faransi. Yo reenu mo Alla kanko e kala na'baa'be, 25 O hollita en 'be hara foolii Faransi. Yo reenu 'be O'o Senii'do O 'beyda cembe, 26 O jonnita leydi aduniya ndin Faransi. Yaa Allaahu hisnu ge'dal'be jul'be, 27 'be hoddir'daa yo yaa ballal Faransi ! Yetten Alla yetten lam'be mee'den 28 e 'ben wallay'be en kuugal Faransi. Kabii ko sabaabe 'ben huwwoo'be diina 29 he'birta no huura fewndo jeyal Faransi. [---] Cerno Muhammadu Luudaa Dalabaa <1Zaawlya>1 Mi'do yetta Jooman jon 'Bural 1 andin'do lan ho'do Zaawiya. Juulen e 'Burdo tageefo fow, 2 jaaren mo tii'da to Zaawiya. Koni jul'be ne'o'den Zaawiya ! 3 wata woo mo wayra to Zaawiya. Toro'den Ilaaha O danda en 4 naatoyde mee'den Haawiya. Shayxuu'be Fuuta ko timmu'dum, 5 kono dey wa'aaka wa Zaawiya. Haa jooni jooni mo taskitii, 6 o taway ko njan'di no Zaawiya. Gila Shayxu Qaasimu wirnike, 7 kono lasli ma'b'be no Zaawiya. Shayxuujo mee'den jooni o'o, 8 o okkaama needi e Zaawiya. Allaaha yinnii yin'be mo'y'yu'be Zaawiya; 9 Allaaha accii yin'be naafiqi Zaawiya. Yo Allaaha yurme yin'be won'be to Zaawiya; 10 'yo Allaaha yawtan yin'be won'be to Zaawiya. <1Sayxu Juhe Boowe-Geme>1 Mi yu'b'ba gim'di mi wa'da maande. 1 Kala mo yii'daa e Uuruuro, Si ko o pullo, si ko o kaa'do, 2 jeyaaka Woosu wonaa Gemeejo, Ko malkisaa'do ! wota mi suu'de; 3 jalla ma'b'be tuma 'be maayi ! Fedde konniinde 'Burnaa'do, 4 jokku Shayxu ! danyaa nuuru ! Terto naafiqi jon naaru, 5 naadetee'be lajaa mawndu, Wii'be jaami'u naa goonga ! 6 Min ko taalibe 'buranin mi, Noddinoo'be to dow sowru, 7 ayni jaami'u hi'b'baado. Jokku Shayxu mo sikkaaka ! 8 Kala mo yii'daa e [ndi'i leydi], No jokka go'd'do e fee diina, 9 no acci Shayxu mo sikkaaka, Shayxu naangal mo hirnaange, 10 wota a danko ko keleyaagal ! Si 'be tinii 'be wonay hersa. 11 Mo tuubi 'doftii 'be wona canti. Mo yeddi naatay boli-boliiwe, 12 mo yeddirii 'durre mum haala. Mi fanka jango yi'aa goonga, 13 no seeditoo ter'de ko o yeddi, To mofte Annabi Mahmuudu. 14 Mi accirii nii 'di sikkaaka. Mo sikki 'di' gim'di naatay nge; 15 mo gom'dinii 'di o dandee nge, Sabaabe jokkude Shayxuu'be, 16 ga 'doftagol maaku 'Burnaa'do. Cerno Sayfuddiini Boowe-Geme <1Waajor'di 'jiyaa'be won'be e rewde wur'do mo maayataa>1 I. Won yankinii'do dowor'do Sunna Jiyangel no innee 'jaawo Pellel majjungel, 1 ngel Moodi Abdullaahi dursu'do ndartitaa, : Hino yu'b'bi 'doo'de pular; mo ndaari yo waajitor, 2 'dala yiitinaare e townitaare, 'di duncataa. Allaahu daalii townitii'do, o 'banginii 3 e 'yi'al to alqur'aana, halkoto, tultataa. Ibliisa jay'do ko townitaare e hawtagol, 4 he'bi malkiseede; o les'dinaama, 0 toowataa. Kala nodditii'do waliyyu, inni kanyun wonii 5 jon kashfu, dumbete tun; o feetu no fellitaa. Ko mo jinna wowlata nodditoo ko o haali kon; 6 mo no han'di wowlay piiji fow, sabu aamataa. Awa hay si won ko waliyyu goongu'do mantorii, 7 waliyaaku ngun ko o 'booretee'do, ngu nyii'bataa. Ko wa nii mo hebbini fillagol ko o hoy'dinaa, 8 himo acca hoy'dude, 'bayra kanko o surrataa. Saka non mo sendindiraa farilla e sunna fes, 9 manduubu andaa, hay fadiila o faamataa. Wa rno faamataa shari'aaji, nokku ga shar'inaa 10 fii buunugol suddii'do mun, hara yennataa. TIERNO DI^AWO PELLEL Yennoowo 'beyngu mu'un si fantii harminay 11 ngal 'don desal wontay fasaadu mo mo'y'yataa. Mo foccii yo waaje ta'yee e bal'de, ko Tagu'do en '2 tigi daali 'dun ko 'yi'al e aaya mo 'bortataa. O piyee fahin si o 'diggitii, hara 'dun gasii ! 13 Ruttoo mo gendan on e mbalndi, o toonyataa. Haa townitii'do e waasi needi nde townitii ! 14 hara 'bernde mun so'binaama geddi, nde laa'bataa. Wa wi'oo'be waawii jande, yewta, 'be waawataa, 15 == mantoo'be hoore mu'un ko puy'be, mi wersataa. Nde 'be yewti 'ben, 'ben sikka goonga 'buraali 'dun, 16 hara fow ko rayti e mantitaare, nde duncataa. Poomaa no yoo'boo defte, yee'ba ka hawtitaa, 17 hara non wanaa fii jangugol, sabu waawataa. Ko yo inne tun " 'be' dey no jangi ! " si 'dun nafay, 18 andorto yeeso. Mo yaa ga ma'b'be 'be jannataa. Mo no waawijande, yo yaa kajangu'be WuLdu 'ben, l9 'ben seedanoo mo, si taw ko goonga, 'be yeddataa. Ado 'dun mo mantoranii 'be, andaa mbawdi mun, 20 'ben riiwanay mo e nder 'dereeli, 'be jokkataa. Poomaa no aybina taalibaa'be, no nodditoo, 21 dow ma'b'be laa'bal, jon penaale 'de goongataa, Andaali hoore mu'un, si Alla wa'daali 'dun 22 yangii'do, golle mu'un si jarnete perdataa. Fenugol si duncay, nyande darngal laa'boyay, 23' waliyaa'be Alla nde jarnoyaa tuma immitaa. . Hebbin'be hulgol Alla, suu'di dewal mu un, 24 nde 'be waarjoyaa neemaaji wel'di 'di mettataa. Hara nodditii'be no hersi on tuma, ugginii, 15 tawa nimse heewii 'ber'de ma'b'be, mo duncataa. Ndaaren ga alqur'aana, Alla no daali fii 26 rewroo'be yiingo, nde yee'boyaa tuma immitaa : Kala kuu'de ma'b'be dewal no moo'baa wallinaa, 27 Allaahu saa'yin w'daabilii'bre e hoore 'dun 28 hara kuu'de fow ko wa mbulla wattaa, luttataa. Ko wa nii mo yiinori dokke, mantori diina mun, 29 hay huunde tawtoytaa to laaxira, hettataa. Koni hey ko bagoral Alla haani e jortagol 30 warjeede dewe muu'dun, mo felliti kel'dataa ! Ko ga 'dun si 'bee waliyaa'be xalwinoray dewal, 31 hara gooto andaa ngal, 'be suu'da 'be maakataa. Ko yo Alla tan hertor e andude ngal dewal, 32 sabu warjagol 'be ko Kanko, gooto O hawtataa. Mo wonii waliyyu yi'daa wi'eede waliyyu fes, 35 e taweede mun sabu taayinay mo, o hu'b'bataa. II. Ndaar laawol Alfaa mo Labe e gedal'be mum Saka inna hoore mu'un waliyyu no nodditoo, 34 fii kawte muu'dun 'den yo saaku, ko duncataa. Alfaa mo Labe wastaaki fii waliyaaku mun, 35 ko rewoowo Alla e dow haqiiqa, o yeddataa. Himo naata xalwa toraare Alla, e foolugol 36 rewroo'be sanamu e ndurndotoo'be, 'be laa'bataa. Nde o rokkanoo fatheede towni ko les'dinaa, 37 nden diina jalbi e leydi ndin, ko ka miw'dataa. Alfaa mo Labe huwwii dewal, seedee wa'dii; 38 heefer'be 'ben o ha'bii 'be, 'bayra 'be silmataa. Dahetee'be 'ben, o dahii, o hirsi ko hedditii 39 kon fow, o neldii hu'b'beteenge, nge roccataa. Ca'e keeferaagu 0 muncitii 'de, o 'digginii, 40 o tutii e batte mu'un farilla mo tultataa; TIERNO Dl^AWO PELLEL Rewi sunna 'Bur'do tageefo Alla ngo ley e dow, 41 manduubu fow e fadiila feeji, ko majjataa. Himo sendi zurriya makko, honni e leydi ndin, 42 ga seraaji mayri, yo aynu hen, hara murtataa. 'Bori Yaame haa na'bi Kinsi-Koote, Binaani en, 43 heefer'be 'ben sakkaama, gaa'de 'be hewtataa. Heefer'be 'ben he'bataa 'datal ko 'be arda gaa, 44 saka diina mee'den les'da, 'bayra 'be 'bantataa. Ga'da-Wundu men himo honni zurriya makko ton, 45 kubiyaa misiide ko saare laamu, nde yeewataa. Ko wa nii Salambandeeji, yottini Bandeyaa, 46 haa Yemberen hen fow 'be sakka, 'be fe'y'yataa. Ceewiire, Kundu Madiina, Woosu e Joogomaa, 47 ho'diraama rewgol Alla, yeddu'do naatataa ; No waree, no daasee haa e ngayka o yortinee, 48 kotiree mo kaa'ye e le'd'de, 'dun woni luu'bataa. Merebunta, Langama, Woora en, hi'be ayni fow, 49 haa Saare-Kali gaa'den, e benju, 'be yawtataa. Jo'ni Moodi Aalimu gando, huuru'do gande mun, 50 jon zurriyaaji, rewoo'be Alla, 'be yeddataa. Sabu ^Sayxu Yahyaa kan kojande ejuulugol 51 tagiraa, wa'ii wano jikku, poomaa seedataa. Juuloowo julde jamaa e hoore no salligii, 52 jangoowo alqur'aana, wirdoo fukkataa. Tambiiha on, himo janga, hebbina jangugol, 55 ko alaa nyalorma ejemma, pooma 'be seedataa. Ra'dotoo'do wor'be janan'be gay belebonji mun, 54 wata naatu hen, saka jii'ba diina, ka tuunataa. Kaybonru ndun, himo newni naatude jul'be 'ben 55 e mu'un; mo naatii ton 'be yewta, o furgataa. Ndar Cerno Ahmadu Tijja moftu'do gande fow, 56 on Xalduyanke dugunjo Tunni no udditaa ! Sabu defte shari'a e baatiniije nde lamndi'daa 57 fii mun o jannete tun, no faami, o ronkataa. Tiimoowo deftere fodde nyallal, hunjoroo 58 nde, no okkiraa hunjaade faatiha, waltataa. On mo'y'ya zaati, no feewi darnde, no 'nar'dinii, 59 darjonji makko ko la'b'binaa'di, 'di tuunataa. Ga'da Saala, Poopodaraa no aynaa, Seerimaa, 60 Jungol e Baanyan fow, 'be sakka, 'be fe'y'yataa. Ko wa nii misiide no takko Baanyan, Hansa'nere, 61 jalbirnde diina e liimanaaku, ko eggataa. Aylan Si'nenji limoodi Haamidu, newnanaa 62 remugol e maakude goonga, sanna o toonyataa. Ko e aaya alqur'aana Alla o tuuginoo, 63 e hadiise 'Bur'do tageefo Alla, o woopataa. Labe 'doo o halfinanooma 'bayra o toonyataa; 64 nyaawoore makko ko goonga, suhtu o meemataa. Ndaaren wa Cerno Muhammadul Mahdiyyu oo 65 fewnaa'do, faade e diina alla, o woopataa. Ben Moodi Ibraahiima dursu'do yorni ken, 66 windoowo kaamilu fow e hoore, o yee'bataa, Hara matta woo yi'ataake nokku ka wattetee, 67 maa ittetee, 'dun dey ko dokke 'de huu'bataa ! Ca'ne kan malii, 'be danyii ko jul'be yeleede, oo 68 jantaa'do, moftidoyaa e ma'b'be nde immitaa. Wi,etee'do jango "Ko hunjidaa kon nyeegiraa, naataa ka nder ajanna towdo, mo les'dataa!" 'Dun non ko Illiiyuuna on 'buri toowugol; 70 hunjii'be 'ben ho'doyay e makko, 'be eggataa. TIERNO Dl^AWO PELLEL Hunjii'do kan tefanay e 'bange gorol mu'un, 71 cappan'de jee'di'do fow dewol kadi ^Nakkataa. Alfaa Umar Ca'ne Xalduyaa'be no newnanaa 72 fii okkugol; si o okkorii ma a waasataa. Al'dir'be jawle e miskinaa'be le 'burdataa, 73 si yahii ka makko e teddungal, fow seedataa. Ko o nyamminay'do 'be, holtinay'do 'be, weltanoo 74 'be o 'dowtitay 'be e hoore yidde, o aamataa. Himo janga alqur'aana hebbina juulugol 75 e Nulaa'do, hoora, o totta waqtu o fukkataa. Nde o fooyunoo fii faatagol, seenii Nulaa- 76 'do ka makko fii yo 'be yewtu maaki mo " Yaa fataa! Suddii'be maa 'ben fow yo juulu ka cuu'di mun, 77 nder ton 'be salligotoo, ga yaasi mi newnataa ". Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, rokkaa malal, 78 barkeeji maw'di rufaa e zurriya oo fataa ! Minyiraawo makko ko laa'ba diina, o jii'bataa. 79 Ko o jangi woo himo huura 'dun, hara woopataa. Seenii'do Caangel-Boori on fii kasbagol 80 ko o wuura haa ko o rewra Alla o yeddataa. Ndaaren ko Jooman rokki oo, neldii mo ton 81 juulirde jooni o wayrataa nde, o seerataa. Himo juulajulde jamaa, e waqtu nde heewi woo, 82 juulirde nden no 'badii mo galle, nde wo'd'dataa. Waqtuuji 'din, wirduuji 'din, himo newnanaa 83 tawdeede 'dun e jamaa labaa'do, mo kaanataa. Tata-Dow mi hewtoya 'dun, mi yu'b'ba ko majjataa, 84 fii Cerno Abdullaahi on, hara wortataa. Ronunoo'do maw'be mu'un e wontude hoore fow 85 tuma hawtitaa; ko o maaki woo hara lurrataa. Jangoowo alqur'aana pooma, 'be seedataa 86 e Dalaa'ilul-Xayraati hebbina fan'dataa. Ndar yeeso makko no hu'b'bi nuuru mo roccataa, 87 jalbeendi on annoora, laa'bii miw'dataa. Jogitaade julde jamaa e waqtu nde noddinaa, 88 tuma juuli wirdoo, 'dun ko jikku, 'be seedataa. Seedee wa'dii ! hay gooto 'bur'do mo 'battagol 89 juulirde nden lizmoo e mayre le woodataa. Ko wa nii'de Cerno Muhammadul Muxtaaru on, 90 hino nyaa'di, ja'bataa yawre nee le o wuddataa ! Si o nyaa'danii ma, wataa a aanu; iway kisan, 91 sheytaane on marotaako ; he'dito mo tongataa. Nden non o okkore huunde fow ko o newnanaa, 92 andaa ko Xaaliduyanke Soriyaa, wuddataa. Tata-Ley ko muumini Alla woni ton, maaketee 93 Mahmuudu Cerno, mo nyaa'dataa sabu furgataa. Sabu on ko jikku waliyyu wondi, mo himmataa 94 hay huunde fii adunaaru jayndu o ndaarataa ; Saka non o 'da'b'ba, o hawkirii ndu wa jiibe nii, 95 mo o 'battotaako, o ndaarataa mo, o meemataa. Haa on e mo'y'yude jikku ! faami ka jul'do fow 96 jogetee ! ka yiiraa woo no fertii furgataa ! Ko wa nii'de Xaaliduyanke ! wowlu'do hunnataa; 97 ko o linti woo, o taway no heddii, timmataa l Alfaa mo Labe rokkaama darja e barke goo, 98 hay gooto waawaa lintugol, sabu hunnataa. Fii makko 'ba'nde ko fu'd'dunoo, hino jalbi sal; 99 haa guutufal ngal wutta 'beydoto, miw'dataa. Waliyaaku dey ko ge'bal l mo sikkii hendoray 100 faaleede 'bantal darja, andu o heftataa. Ko si hawru tun ko fodaa'do ! 'dun aditaa dewel; 101 argol e aduna o fenynyiree 'dun tundataa. Waliyaaku ngun ko ga teege 'yumma o to'b'betee, 102 hara yumma makko ko yankinii'do mo 'yaggataa. 'Date bon'de fow hara yumma makko rewaali 'dun' 103 bonidaa e wor'bejanan'be, zawju o yeddataa. On 'don nde jibinaa, hewti duu'bi o jannetee, 104 o na'bee ga jon annoora jande, o 'nakkataa. Sha'yxuujo on, jon nuuru, reena mo reenugol, 105 gay sheytanuuji e ballagol mo 'di waawataa. Si ko nii, o laatoto tun waliyyu, o jalbinee. 106 nden yin'be wowlay inde makko, 'be de'y'yataa. III. Ndaar laawol waliyaa'be e maw'be Fuuta Ndaaren wa Shayxu Aliyyu Buu'ba-Ndiyan e oo 107 Shayxuujo Zaawiya, jalbinaa'be ko miw'dataa. Sabu Cerno Ismaa'iila Zaawiya on wonii 108 tugalal e diina, no tamborii ka ka yirbataa. Fii makko 'bamde ka fe'y'yunoo lontii'do woo 109 fii mun no 'bantoo haa o huu'ba o les'dataa. Alhajji oo Usmaani lontike jooni 'don ; 110 yo o nyii'bu 'don e dewal, e duu'bi 'di fan'dataa ! Seenii'do Zaawiya, hewti jaami'u on, tinay ! 111 annoora dewe 'den, j albinii 'don miw'dataa. Hirnaange Makka wa Cerno-'Buu'ba-Ndiyan alaa 112 rokkeede moftude gande fow, ko ko fellitaa ! Gay Cerno Sa'du Dalen e Shayxu Umar ko 'ben 113 fow fottanaa, hino mofti gande ko lurrataa. Shukraal-Ilaahi Qasiida-Miira no seedanoo 114 kan Cerno Sa'du ko faylanaa'do, no fellitaa ! Ko wa nii Maqaaliid-as-Sa'aadaati seedanii 115 kadi Cerno 'Buu'ba-Ndiyan, o fayla no fellitaa ! TIERNO DI^AWO PELLEL Ko mo faylu, jon waliyaaku timmungu, rokketee 116 yimugol nde, mantira Annabiijo, mi suu'dataa ! Nde o yu'b'bunoo nde o saati, 'bayra o timminii, 117 seenii Nulaa'do 'be tindi, maaki mo " Yaa fataa ! An haani wiide ko Cerno ! " 'dun men fillanaa. 118 = Ko ga 'dun si yu'b'bu mi 'doo, yo jul'be, mi raytataa ! . : Haa oo waliyyu e heewi gandal hunjanaa ! 119 Kala huunde fow e ko jangetee, oo ronkataa. Mi'do seedanoo mo, o maakanii lan nyande goo, 120 o limii e ballafuyeeji makko 'di 'nakkataa Ko o yu'b'bi kon e qasiida yawtii teemeder; 121 si o woondu 'dun, kaffaara yan'do o ittataa. Al hajji Umaru mo Dingiraawii on wa'dii 122 seedee e ballafuyeeji makko, o 'nakkataa, Wongol e dow waliyaa'be Fuuta-Jaloo e laa- 123 wol Shayxu Ahmadu jon karaama mo huu'bataa Alfaa Umar kowoyanke-Daara mo ruuhu mun 124 juuloyta Makka nde waqtu heewi, o tultataa. . . . Ko o jon karaama e xaasiyaaji 'di huu'bataa; 125 seenii'do 'da'b'bi du'aa e makko, o sooyataa. O du'oo o kasfee wonde jaabike on du'aa, 126 ado waynitaade mo juurinoo'do mo tongataa; E kisan o maakana on torii'do " Du'aa gasii ! " 127 Allaahu rokkii jikke jul'do, o bonnataa ! Ko wa nii'de Moodi kolon mo Daara, no salligoo 128 fii tottugol waqtuuji jul'de, si 'yettitaa. . . . . Himo salligii nyaamal o nangi nanal, ko 'don 129 Allaahu noddi mo, nden o nootii hawtitaa. On timmirii liimaanu ! jul'do ko 'dun yelii, 130 sabu gooto woo seenaaki ndaari mo, fillitaa. Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, rokkaa malal ! 13, naadaa mo nder aljanna wel'do mo mettataa. Wano Cerno Umaru Daara ne'd'do mo gande fow 132 wancaa e fondo mu'un wa maayo ngo 'bee'bataa. Wano larbu non, o fotaaka 'dun e zamaanu fow; 133 geesii'do hoore mu'un e makko le hewtataa. Gundooji Shayxu Aliyyu hew'di o ronno 'dun; 134 ko wa nii'de Zaahiri on o andi, ko fan'dataa. Sabu gande Shayxu Aliyyu tata'bal fow e mun, 135 ko ye'daa e moftude 'den, ko kanko, mi faljataa. Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, rokkaa malal ! 136 heddaa e zurriya makko barke, mo 'yawtataa. Kula en no jalbiniraa wa naange e Fuuta men, 137 waliyaaku ma'b'be ko timminaangu, no fellitaa. Alfaa Umar Kula mawdo ma'b'be, o nyagi haa Allaahu rokki mo mo'y'yereeji 'di lellataa. Seedee wa'dii! hino kurkanii 'be zamaanu fow, 139 fii 'da'b'bugol barkeeji ma'b'be, 'di lellataa. Toro'den yo Jooman 'beydu barke mo wancunoo 140 gila law ka ma'b'be, e fewndojooni mo nyawsataa. Annoora ma'b'be, yo 'beydu hu'b'bude jalbagoo, 141 sabu 'dun 'be 'beydoto martabaaji 'di dirtataa. Shayxuujo on Kula-Mawnde ndar tuma huylinoo ! 142 ko ge'dal'be 'ben ronunoo mo lontii, uddataa. Ndaaren wa Cerno Aliyyu moftu'do gande buy, 143 hunjii'do Lalfiya on wa faatiha, 'burdataa ! Jibinaa'do Yaali' o seenoyii Kula jangugol' 144 ga waliyyu on faylaa'do gande 'de huu'bataa. Kala majjiraa'do e jande yaa'do ga oo, tinay 145 ko o majjiraa kon, fii o faamay, jil'bataa ! TIERNO DIAWO PELLEL Ko wa nii'de Cerno Malal Waliyyu mo Yengelen, 146 jillaa'do 'yii'yan mun e kaamilu, seedataa ! Sabu ruuhu makko dogay e kaamilu saa'awel; 147 hara harfu woo o diwaa, o timmin tongataa. Faalaa'do wadde mo almusaafa yo anniyor, 148 fii salligaade no memde kaamilu, zunpataa. Wano oo Waliyyu Shim-ifu Sagale mo faala'den 149 yi'ugol mo poomaa, yewta en, hara tayrataa. Yewtoowo en laawol farilla e sunna fow, l50 yamiroowo en fii tottugol 'de, o accataa. . Qabliyyu rewi ba'diyyu nokku ga sujjetee, 151 e da'daa'do fii julgol no jokkora jil'bataa. Fii salligiiji e taamagol, himo yewta en, 152 longal no lootortee, yo jul'be o sendataa l Wano Laxlam-yyu o maakanii en " wakkilee ! 153 jangon nde haa faamon ! mo faami nde bonnataa. Awa hay si bonnii, wee'banay 'dun wurtugol 154 ko o bonni kon, himo yilta 'dun hara nyawsataa ". Allaahu wurtii oo yo waajo zamaanu ngun, 155 rewa Alla jokka 'datal malal, hara majj ataa. Ko o naange jalbunge, lewru cee'du e diina kan, 156 kala yaa'do ndaari mo, jalbanay 'dun, ni'b'bataa. Nde o hoota woo, hara 'bernde mun joltaama an- 157 nooraaji hew'di e liimanaaku ngu eggataa. Wano Cerno Ibraaahiima Ndaama mi hewtoyii 158 e ge'dal'be mun faylaa'be gande 'de huu'bataa. Sabu Cerno Yahyaa Labbo rokkano faylegol, '59 yimi manti'Bur'do tageefo sellini, nyawsataa. Nde o seeninoo Labe gaa, o seenori madhu on 160 Shayxuujo on tini maaki " 'Beydu mo yaa fataa ! Himo selli ken, annoora maa'da ko hu'b'bu'dun; 161 Yimugol qasiida a faylanaama, a ronkataa ". Wano Moodi Baakar Seeleyanke le yu'b'birii 162 waliyaaku mun, nde o maaki, gantara jil'bataa. Jaabornde fii hasboore duu'bi e lebbi mun' 163 e nyalaa'de majji e waqtu, saa'i mo wortataa. Sabu lebbi setto e ndungu, dabbunde cee'du 'din, 164 himo yu'b'bi 'dun, limi koode, gantara majjataa. Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, rokkaa malal, 165 hu'b'baa e zurriya makko nuuru mo roccataa ! Wano Cerno Sa'du mo Leelumaa on golle mun 166 'den andinii fow wonde jangu'do 'yaggataa. Gese makko 'den o remay, o nyappay cuu'di;'din, 167 hay kowle 'den o howay o hunna, o sendataa. Ko o seenotoo'do o tinoya maw'be ejul'be 'ben 168 ka mu'un, o nelda 'be hay e le'd'de, o aamataa. Ko o jon karaama le, sikkitaaka waliyyu en 169 fow fottanii, waliyaaku makko no fellitaa. Ko wa nii'de Cerno Malal le seerii aduna on, 170 wano battanii, hawkii mo poomaa, 'yettataa. Ndar koltu makko e seena makko o e'b'banii, 171 ko no suhfiyanke wonirta koltu, o junnataa. Mi'do miijitaade yo Seeleyaa'be mi yu'b'ba fii 172 Al Hajji oo Imraana jooni, mi nennataa ! Seenii'do hajjoyi umrinii, sentii dadii 173 tambaade diina, e 'bantugol ka, ka yirbataa. 'Boye lollinaama e leydi Fuuta ko barke oo 174 wancii e nder nokkuure, jalbii miw'dataa l Awa Moodi Ahmadu Leelumaa e ge'dal'be mun 175 rokkaama xaasiya maw'do, fii on fan'dataa. Sabu 'ben ko jangu'be faami huuri dewal, alaa 176 hattirde 'dun. Hi'be hu'b'bi nuuru mo roccataa. Nee Moodi Ahmadu laata lewru ge'dal'be 'ben 177 woni koode jalbu'de takko mayru, 'de miw'dataa. Hi'be mo'y'yi needi, he'baaki 'bur'do 'be Fuuta fow 178 ne'agol e yankinanaade diina, 'be 'yaggataa. Awa Moodi Ahmadu kan ta'yirno zamaanu mun, 179 hino juula hoora, farilla matta o heddataa. Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, rokkaa malal ! 180 barkeeji maw'di rufaa e zurriya oo fataa ! Awa jooni non mi'do yaade Juntu, mi hewtoyay 181 sagataa no ton, jon nuuru hu'b'bu'do, roccataa. Mi'do yottoroo Hollaande-Biiba ka naatugol, 182 si mi fe'y'ya non ga misiide ma'b'be, mi jaasataa, Fii hiwrondirgol an e maw'be misiide nden, 183 juuloo'be waqtu e fewndo makko, o dirtataa. Sagataa mo innu mi on no jannude jul'be 'ben 184 ka misiide 'don, kala fannu gande o heddataa. Annoora makko no hu'b'bi jalbi wa naange nii, 185 mo no jalbi nuuru, nde fonti deftere ronkataa. Himo mo'y'yi kuu'de wa inde makko o noddiraa, 186 o wi'aama Saalihu Cerno Mammadu, lurrataa. Awa jooni non, yo Nyagantu tolnu mi hewtoyay, 187 fii tulde gandal ngal, mi haala ko wortataa. Nden tulde ton ko ngayuuri faamundi kande fow, 188 luxa non o foolir 'dun e Fuuta, no fellitaa. Shu'araa'u Shitti, 'de wancinaama ka fondo oo, 189 e ko hedditii e luxaaji, gande 'de huu'bataa. Jon inde mo'y'yere Shayxnaa Alqaasimu, 190 Allaahu inni mo nden, ye'dii mo ko lannataa. TIERNO Dl^AWO PELLEL Awa lewru sappo e tati Karantagi ndun 'yawii, 191 = kaareere jalbuki mayru wennoyi, ni'b'bataa. Sabu Cerno Haadii gande muu'dun huu'bataa. 192 ko 'de maaje yondu'de Fuuta pooma, 'de 'bee'bataa Wano Cerno Ibraahiima Daasi ko on ye'daa, 193 moftirde gandal, wayta faylu mo heltataa. Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, rokkaa malal ! 194 heddaa mo barki e yin'be Daasi, ko 'yawtataa. kasa Cerno Ahmadu kan, ko moftu'do gande buy 195 kon non ko baatiniwal o lolliri, fillitaa. Naatoowo xalwa, tinoowo jinna nde noddi 'din, 196 gundoo 'di haaju mu'un, o huntoo sooyataa. Rawhaaniyanke, o haalanay 'be, 'be kurkanoo 197 haajuuji makko no laatoroo hara nee'bataa. Ko wa nii'de Cerno Aliyyu gando mo Soole on, 198 kala on he'dii'do nde on no janga, o haarataa. Si tawiino Sombili en e Saatina haldanay, 199 e pitaaji Kansa, buruuji Koggii, lurrataa. Tuma hawtitaa fii jangugol du'anaade oo, 200 tafsiiru alqur'aana sellay, nyawsataa. Awa jooni non mi'do yaade Saatina yu'b'ba 'ben, 201 sutitoo e Sombili, 'bayra gando mi heddataa. Ndaaren wa Cerno Umar e Cerno Sa'iidu, 'ben 202 lollir'be gandal buy, e barke mo huu'bataa. Wano Cerno Umar fewndo muu'dun accanaa, 203 fii alluwal juma ngal, yo jangu, no jentitaa. Ko o jangi woo shayxuu'be 'ben maakay ko non, 204 hino selli ken, himo faami fiima, o fuybataa. Ko wa nii'de Cerno Sa'iidu seenino Timbo law, 205 fii jangugol, danyi taalibaa'be ko fan'dataa. Nde o sentinoo gaa tun o wonti e huurugol 206 lizmii e julnude ton, mo julnii les'dataa. On dey ko gando ! danyaaka Saatina 'bur'do oo ! 207 gandal e rewgol Alla la'b'bina jii'bataa. Ndane Cerno Mammadu kan, o jiidino buy, no hen 208 hunjii'be buy, e njulor'be jawle 'de huu'bataa. On barke mun mawnii e Saatina, fii ko 'ben 209 lizmii e julnude ton, mo julnii les'dataa. Wano Moodi Baakar kan, o rokkano laamagol 210 ton laamu jalbungu sal; o fewji no maanditaa. Sabu Cerno Haamidu maaketee'do Kolon kalii, 211 mo yi'ii mo 'bandu, wi'ay ko Aarabe lontinaa. Sheytaane gay juulirde Saatina naatataa, 2'2 fii juulugol ton, 'dun labaama ko kaanataa. Lontii mo gaanin gaa ge'dal on laamagol, 213 maakaa'do Moodi Siraajo, jul'be mi faljataa ! On non ko feewu'do darnde, mo'y'yu'do zaati goo, 214 himo laa'bi 'bandu e conci, yii'do mo faytataa. Ben Moodi Ibraahiima cukalel, maaketee 215 Alfaajo on Usumaani gom'du'do yeddatas. Danyunoo'do duu'bi no jokki diina ko laa'bi poy, 216 danyi dursinaa'be 'di'doo'be sellungo, nyawsataa. Yaa Alla yaafo 'be fow, na'baa 'be ka jannatul- 217 firdawsi maa'da, 'be lutta ton ko 'be yaltataa ! Wano Shayxu men Salmaana salmini diina kan, 218 jogitii ka, la'b'bini poy dewal ngal tuunataa. Su'bi nyaameteeji e holtetee'di o wo'd'ditii 219 kalajil'binaa'di, o ndaarataa 'di, o meemataa. Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, ko A wistataa ! 220 hollaa mo 'Bur'do tageefo saanga nde immitaa. Wano Cerno Ibraahiima kurajaa, on juhaa ! 221 gandal mu'un ngal laati maayo ngo 'bee'bataa. Sabu ruuhu makko mutay e maggo, nde suppitii 222 woo yaltinay ton gande sellu'de, nyawsataa. Awa jooni non, mi'do yaade Sombili, fu'd'doroo 223 fii Cerno Ibraahiima Lombo, mo aamataa Gollirde sooke mu'un e huunde ko nyaametee, 224 e ko nyaametaake wa kowle, juu'de o heddataa. Ko o jon keriije 'de waalotaako e setto fow, 225 ko o golliray'do 'de haa o lanna ko tayrataa. Shayxuujo 'Buu'ba-Ndiyan manii mo e tawnde an. 226 Ko o gando fiqha, e Fuuta 'bur'do mo 'duu'dataa. Ko wa nii'de Cerno Siree mo Saagara on ko fii 227 tawhiidi yewtata jul'be, huunde o accataa. Himo soobinii fiijannugol 'be e hoore 'dun, 228 himo waajooro tawhiidi Alla, o de'y'yataa. Tazkiratul-Linsaani pooma 'be seedataa, himo tiima jemma nyalorma, saa'i mo wortataa. Aydan jawaahira, (mawnde majje ko non wi'aa) 230 Linsaani moftude tawhidaaku nde heddataa. Ko wa nii no ton hunjii'do Lawwal maaketee 231 Alfaajo Saalihu, noddiraa'do nde majjataa. Lawwal e saanii fow o andu no newnanaa 232 yaltinde 'din suwaruuji msjje o ronkataa. Wano Cerno Mamma Sellu Sombili en e ben 233 mun Cerno Dura, jangoy'do 'Bundu, mo ronkataa. Hay huunde woo e ko nyaawetee shayxuu'be Fuu- 234 ta-Jaloo, nde lurri, o nyaawa kanko, 'be firtataa. Almaami Timbo nde noddunoo mo, e meerugol 235 'dalateeri may'do ka ma'b'be, tawno o toonyataa. Almaami maaki danyay e jawdi ko to'b'betee, 236 cernoojo maaki ndi woodanaa mo, o jonnataa. TIERNO DI^AWO PELLEL Ko 'be Alla daali yo jonne 'ben tun jonnetee; 237 ko 'be farlanaa'be e hunnugol ndi, 'be sendataa. Haqqeeji jey'be, o suusataa rondaade 'dun, 238 saka jonna go'd'do, o nyaama 'dun hara laa'bataa. Almaami maaki mo persidan nyaawoo'be fow, 239 ko o siini woo, yo 'be fottu, 'bayra o toonyataa. Awa Cerno Mamma Sellu Alla no rokki 'dun 240 lizmaade jande e juulugol, 'dun seerataa ! Sabu jemma fow e nyalorma kanko o seerataa, 24' e wi'aa'di 'di'i ko o newnanaa'do, o fukkataa. Ko e diina tun yi'ataa mo, wonde ko jangugol 242 maa juulugol maa wirdagol, 'dun tayrataa. Min Jaawo yu'b'bi 'du'un; mo yeddi yo lamndi ton ! 243 ko mi jon dalil halgol ko hal mi mi firtataa. Wano Cerno Aalimu Garci, inde mu'un wonii 244 seedee ko gando, mo noddirii mo, nde mbul'dataa. Yela maw'be oo timmii e makko, ko maakunoo 245 nde o jibinanoo gandal, o moftii, heddataa. Yaa Alla ! yaafo mo yarlo'daa ko A wistataa ! 246 hollaa mo 'Bur'do tageefo, saa'a nde immitaa. Awa kaawu Saajo Nadel mo lootii alluwal 247 'bannii yo windu, masay si winda ko nyawsataa. 'Dun dey ko xaasiya nii ! danyaaka e Fuuta fow 248 masa winda hawrita rek, no fotti ko lurrataa, Ko wanaa mo haalu mi oo yo jul'be ! mo taskitii 149 ndaarii, taway 'dun dey ko goonga ! mi raytataa. Wano Cerno Baakar Laabikoo on hebbinii 250 fii weddagol, rema janga, fiima o 'yaggataa. Oo dey ne'ir 'beynguure makko ko laa'bi poy ! 251 ko o kasborii sookeeje makko, ko jil'bataa ! TIERNO Dl^AWO PELLEL O danyii ge'dal himo jokki diina ko laa'bi pos, 252 himo yankinii foti, 'bayra needi o bonnataa. Ko wa nii'de jul'do yelii yo worru ge'dal mu'un, 253 oo 'doo ronii mo e kuule diina ko woopataa. Ko 0 Moodi Ahmadu hittinii'do e golle mun, 254 ko o golli woo, hawray no feewi, o bonnataa. Sabu dey ko gandal ngal o huurata 'dun, wanaa 255 tuugorde makko belee'di, shari'a o yawtataa. Fii laabikoo gila law, ka ma'b'be ko jangugol 256 qur'aana Alla e dcfte, gandal lannataa. Wano Shayxu men Muxtaaru jangii andinii 257 paykoy e maw'be; o jalbinaama ko miw'dataa. Sabu seena'd o. aaam'bu Ja.a . a' . Jangoowo alqur'aana wirdoo, tultataa, 259 ga misiide julde jamaa, no lizmii seerataa. Mi'do miijitaade mi yewta see'da mi junnataa, 260 kala won he'dii'do ko hal mi nunnay, yeddataa. Timbonke Puncun Cerno Taahiru, newnanaa 261 hunjaade bindi 'di tiimi woo, hara tongataa. Ko o gando maw'do ! o windanooma ka nyaawugol. 262 hunjii'do Tuhfa, o nyaawiray nde, ko nyawsataa. Wano Cerno Saalimu oo Bolaaro mo gande fow 263 wancaa e fondo mu'un, wa waabili heltataa. O danyii ge'dal'be newii'be jokku'be diina kan, 264 no ka farlilaa non fow, 'be totta ko wortataa. Wano Shayxu men Mahmuudu fii Labe-Deppere, 265 rendin'do kala fannuuji gande, o heddataa. Saba non ko Cerno Dayeejo Timbi o seeninoo, 266 ka mu'un o jangoyi haa o faami, o udditaa, Gandal wa'daangal barke, saanga o waynitii 267 Cernoojo maaki " ko jannugol dey jokkataa ! E demal, wanaa yo a sento jooni e huurugol 268 maa wirnagol, hara gooto yin'be a yiidataa. Hu'b'boy du'dal, Allaahu adday tawre 'don 269 jangoo'be golla muraa'di maa'da 'di 'nakkataa ". Awa Shayxu men Mahmuudu 'bayra o hewtitii 270 barkeeji 'din wancii e makko ko huu'bataa. Allaahu rokki mo zurriyaaji ko lontotoo 271 gandal e newnanegol dewal, tawi yeewataa. Sabu Cerno Mammadu laati naange e jalbugol 272 jalbeendi magge wonii tageefo, ndi lellataa. Ko ga 'dun si Alfaa Buubakar laamii'do Jaa- 273 ri, o jonnunoo ton jannetee'be, 'be udditaa. Tawi 'ben le non ko ge'dal'be makko, o soobinii 274 'da'b'bande 'ben 'dido barke, 'bayra o ronkataa. Kala jawdi fow e ko neemetee, 'yettaa na'baa, 275 tawraa 'be ton, Shayxuujo wewli ko hattataa. Du'anii mo kanko e ma'b'be fow, nde 'be ndartunoo 276 dursooji ma'b'be, tawaa no 'daati, 'be 'dowtitaa. Awa kanko Alfaa Buubakar himo soobinii 277 fii jangugol; himo tiima defte, o wayrataa. Himo dursi alqur'aana yorni, o tafsirii; 278 himo jangi defte e hoore 'dun oo majjataa ! Faalaa'do sala muu'dun e zurriya mun e den- 279 ndaangal e won'do e rewde Alla, o sendataa. Himo selli finnde, o firtataa ko o ha'b'bodaa; 280 awa 'dun ko maande malal yo jul'be, no fellitaa ! O danyii ko seeditanoo mo wonde o barkinii, 281 ka ge'dal'be makko kabii 'be kel'dii lurrataa. Minyiraawo makko le Moodi Ahmadu dursinii 282 sala mun, ngo sellii ken, ngo 'daatii nyaa'dataa. TlERNO Dl^AWO PELLEL Dursir'do kellefuyee ngo 'daati no fellitaa 283 ko e lawliyaa'u jeyaa; no fottaa lurrataa. Yo o yettu Alla ko heewi, 'bayra ojangu law 284 fannuuji 'din si o dursi; rendii seedataa. Wano Shayxu men Mahmuudu Laariya fottanaa- 285 'do e mo'y'yugol mun, laa'ba diina, o toonyataa. Nde o windanoo nyaawoowo, Porto e tuume mun, 286 neli ankitoowo mo, tawno suhtu o meemataa. 'Dun dey ko hulgol Alla ngol ha'di meemugol ! 287 annoora hu'b'bu ga fondo makko mo roccataa. Waliyaa'be 'ben maakii wa makko e jangugol 288 hino woodi, 'bur'do mo nun'dugol, fow woodataa ! Mo no jokki kuu'de dewal no laa'biri yeewataa, 289 o danyay ge'dal'be wa nii, ko lontoo uddataa. Sabu Cerno Mammadu Wuuri lonti mo, 'beydorii 290 'banteede darja e udditeede, no fellitaa. Sabu leydi Fuuta-Jaloo e yaajude, inde oo 291 hay nokku jaasaa hewtugol, hino fillitaa. Aylan wa nii funnaange haa hirnaange men, 292 nano nyaamo lollude inde oo nden jaasataa. Himo jortanaa nyeegirde ruuhu ka kammu men, 293 sabu kurkoraade dewal ga zikru mo tayrataa. Al Hajji Ahmadu hajjoyii artii wonii 294 doosal e diina, o tamborii ka, ka yirbataa. On gando jon annoora suddu'do 'bandu mun, 295 on yaaja-'bernde mo haa'bataa en, siccataa. Seenii'do 'da'b'bi e makko kaydi ko innetee 296 jibinannde woo, himo winda jonna o laaqataa. Seedee wa'dii ! tuma woote hewti, o wootanee, 297 o ganyoo, o wansira yeeso, pooma o luppataa. Yaa Alla duumin oo e hoore jiyaa'be maa, 298 'beydaa mo diina e darja tow'do, mo les'dataa ! Sanu Cerno Mammadu on no wurtaa eltanaa, 299 jogoraade diina no Alla farlili, jii'bataa. Jangoowo alqur'aana teeroo, nootoyoo 300 tuma noddinaa, ka misiide juuloya fukkataa. On seenotaako ka go'd'do 'da'b'bere yewtugol; 301 mo arii ka makko no haala nyoore, o nunnataa. Dewe makko hew'de ko suu'detee'de' ko Alla tan 302 hertorta andude 'dun, yo jul'be o saakataa ! Wano Shayxu men Baademba lontini julni en 303 ka misiide mee'den duu'bi hew'di si 'yettitaa. Haa on e mo'y'yude jikku faami ga jul'do fow 304 jogetee ! ga yiidaa woo no fertii furgataa ! Kala huunde fow himo andunoo ko e Tagu'do en 305 immorta hewta jiyaa'be, sanna o shirkataa. Yaa Alla yawtan oo ! na'baa mo ka wernu'daa 306 yarlaa'be maa 'ben, ton 'be renda 'be seedataa. Wano Cerno Mammadu Poorekoo e ge'dal mu'un 307 on, Kaawu Cerno, no mawni dokke ko fan'dataa. Sabu Kaawu Cerno si okkorii ma ko 'duu'di woo, 308 ben makko maakay " yandi 'beydu a nimsataa ! " 'Dun non si taw ko wuluure maa si no yawti 'dun, 309 kala woo no worri o 'beyda tinna o haa'bataa. Miskin'be buy e jogii'be naftori jawdi oo, 310 hendor'do dokkal maa no nyawlii, fan'dataa. Himo suusi recdu, danyaaka 'bur'do mo fewndo men, 311 cuucal e dokkal fow o rendin seedataa. Si o lurridaama o 'den'yotaako, o hulitataa; 312 si o nyaawidaama ko shari'a siini, o yeddataa. Ben makko 'daatuno jikku, laa'bani jul'be fow; 313 kala woo mo tindi no fertanii sabu furgataa. TIERNO Ol^AWO PELLEL Awa Kaawu Cerno le Alla rokki mo jiidi buy, 314 qur'aana on e faransi fow, hi'be udditaa. Mo wi'ii no lintude 'ben duhii'be e rew'be 'ben, 315 o taway no heewi e nden limoore 'be fan'dataa. Teerenji buy himo soodi darni, o heblorii 316 ho'dugol e majji ge'dal'be makko, 'be sincataa. Oo dey danyii barkeeji maw'be mu'un e 'bee 317 esiraa'be mun Dow-Saare, barke mo lannataa. Oo dey wi'aa'do ko soobinii'do e jangugol 318 tafsiiru alqur'aana on himo udditaa. Himo faandanii kadi jokki nder ngol jangugol, 319 yeru kedde ngurndan makko haa nde o 'yettitaa. Wano Cerno Abdullaahi jonga mo Ley-Bolol, 320 on kurkanii Allaahu haa ka o 'yettitaa. Newinoo'do jikku no yankinii, hay huunde woo 321 danyataa ko satti e fondo mun, sabu furgataa. On dey ne'ii lan needi mo'y'yiri janni lan 322 qur'aana, tafsirinim mi, jul'be mi dullataa ! Yaa Alla yaafo mo yarlo'daa, rokkaa malal ! 323 naadaa mo nder aljanna luttal lannataa. Wano Cerno Umaru mo Saala on kan, jul'be 'ben 324 maakiino wonde tinii Nulaa'do, no qirritaa. Mo tinii Nulaa'do no wuuri, on hino jortanaa 325 tuma faatoyii, wonday e makko, 'be seedataa. Wano Cerno Baakar jukki ta'yiri zamaanu mun, 326 fii jannugol paykoy e maw'be, si 'yettitaa. Mo o janni hay si o dursinaa 'dun, waawiray 327 wano hunjinaa'do, kabii o 'dannay, nyaa'dataa. Lizmii'do wonde ka mun e jokkude diina kan, 328 ko o suhfiyanke rewoowo Alla, o yeddataa. Ko wa nii'de Cerno Aliyyu jul'do mo kansa'nii, 329 seenii'do Kula humoyii e ma'b'be, ko firtataa. Gila wonde on payngel e jul'di o fottanaa, 330 ko o jul'do laa'bu'do, yankinii'do, mo 'yaggataa. Wano Cerno Mammadu Wuuri Poopodaraa, wonii 331 dey suhfiyanke rewoowo Alla ! o moosataa. Sabu hulde Alla ha'dii mo moose, e aanugol 332 no 'be yiiditirta to saare laaxira, nee'bataa. Ko e aaya alqur'aana Alla o tuugorii 333 sabu tafsiraama e makko, darngal wo'd'dataa. Ko wa nii'de Cerno Ma'aaju Buruwal Maagewal, 334 lislaamu maa jon waado fontii, joppataa. Pita fow e Timbi sorii e maggo, no 'dowdinii, 335 ko e barke Cerno Ma'aaju 'dowdi ndi dirtataa. Seedee wa'dii ! Buruwal mahii juulirde mun, 336 hi'b'bii nde, udditirii nde juulu; nde yirbataa. Lurralji wanno nde faandanoo fii darnugol; 337 kono Alla newnii diina mun kan les'dataa. kali Lamba Cerno Irayma moftu'do gande fow' 338 waliyaaku on ngun, feenyu jalbi ko miw'dataa. Pita fow e Timbi danyaali 'bur'do mo moftugol 339 gandal e hu'b'bude nuuru, jalba ko miw'dataa. Wano Cerno Usumaani Dayeejo koyin, mahii 340 juulirde, nay alluuje windii, montataa. On jalba nuuru mo gande mun 'buri maaje hew- 341 de ndiyan e wembinyugol; mo lintii hunnataa. Wano Cerno Samba mo Mombeyaa pularuuji mun, 342 'di yonii ko andina Fuuta jande, o ronkataa. Cappan'de nay hunjaa'de defte o 'dannirii 343 'den fow wa faatiha, gande oo 'doo huu'bataa ! Fiqhaaji buy o yimii o wattii 'dun pular; 344 sabu jangugol fira go'd'de sattay wee'bataa. TlERNO Dl^AWO PELLEL Heewii e Fuuta-Jaloo ko ronkata jangugol 345 fira faama huura, pular mo jangii ronkataa. Sabu 'dun o faamay 'banginal ko o haali kon. 346 Awa 'bernde makko iway e sikke, o bonnataa. Awa jooni non ko Taran yahay mi, mi yu'b'ba fii 347 Alfaaio Muusaa on, e goonga, mi raytataa. On seeninoo'do koneeli nangi 'be juulataa; 348 wari wo'b'be 'ben, dahi wo'b'be jaggi, o toonyataa. Juulirde nden maakaa'do Cerno Irama on, 349 o mahii o udditirii nde juulu, nde yirbataa. Awa Maama Raasin ronuno 'bee jantaa'be 'doo 350 nde 'be faatinoo, e dewal e laamu 'be 'burdataa. Nee laamotoo'be Taran ko geyngol 'bee ye'daa ! 35' aylan yi'daa, tuma woote 'ben ngon nyii'bataa. Yaa Alla yaafo 'be yarlo'daa, rokkaa malal ! 352 barkeeji 'bee e Taran rufaa, ko 'di lannataa. Wano Cerno Umaru Taran ko taalibe Shayxu an; 353 himo wiitanaynoo lan, o sellina nyawsataa. Cernoojo yi'duno mo 'banni takko mu'un; kabii 354 gundooji makko ko heewi, kanko o suu'dataa. Awa 'dun ko jikke e barke maw'do he'borta dey ! 355 wano andugol gundoo waliyyu o saakataa. Himo fonnunoo mo ge'dal'be makko ko feenyi kon. 356 Giggol ko suu'dii kon ko xaybu mi andataa. Al Hanjji oo mo Dalen e 'bantal darja mun, 357 e dewal mu'un e jogaade defte ko lannataa. Sabu inde makko no lolli Fuuta-Jaloo, no hew- 358 toyi Makka, 'bayra o hajjoyii, hino fellitaa. Poomaa o yu'b'bay defte arabu, o holla en. 359 Ko o maayo gandal, wembinyoowo, ngo 'bee'bataa. Annoora gandal ngal no suddi mo 'bandu ndun, 360 himo jalbi sal ! mo no jangi huuri o miw'dataa. Ndaaren wa Cerno Basiiru Nyannu le nootoraa. 361 On suhfiyanke rewoowo alla o yeddataa. Fewtin'do fondo mu'un e laaxira hootugol, 362 himo faami yiitidugol e Tagu'do mo nee'bataa. Sabu ruuhu makko no hammi laaxira nyii'bi ton. 363 Adunaaru kan ko o 'yewtotoo'do, o dembataa. Faalaa'do jokkude oo yo anniyo ruu'danoo 364 adunaaru nduu, si 'badoo 'be tinda, 'be lurrataa. Ndaaren wa Cerno Sa'iidu on ko e laf'be 'ben, 365 ma'naa o lintidetee e goonga, o seedataa. E wi'aa'be 'bee ko o faylanaa'do zakaa'u on; 366 Hino jalbi sal, himo tiima defte, o wayrataa. Himo mofti darja ka 'bange laamu, ko jangugol 367 ngol faama rokki mo 'bantagol ko o les'dataa. Ko e yin'be jon annoora fu'd'dudi makko ndin, 368 e jihaaji 'din 'di'di fow, no jalbi ko miw'dataa. Mo firii mo inde, taway nde faanda ko anniyaa, 369 ko yo Alla malnu mo. joole gom'day siilataa ! Rokkaa'do julnude Tunni on hino noddiree 370 maakeede Cerno Sa'iidu, gom'du'do, yeddataa. Seedee wa'dii ! Allaahu rokkii oo ge'dal 371 Al Hajji Aalimu laa'ba diina, mo jii'bataa. Tagiraa'do 'bandu mu'un wa Aarabe jikku men. E jihaaji 'din 'di'di fow labaama ko kaanataa. 372 Gila wonde oo payngel o feewi; o jokkinaa 373 laawol siraatal mustaqiima, no hunpitaa. Al Hajji Ibraahiima kaalan konkoren, 374 o ne'aa o jangoyi Daara gande 'de huu'bataa. Wano fannu nahwu o jangu haa nde o nyo'y'yunoo, 375 si o sentoyii Kaalan, e hoore o ronkataa. Sabu Cerno Umaru Mo Daara maakuno "jooni non, 376 yo o tiimu tun, himo yaaji fathu, o saggataa." Mo no faayi fii ko o haaletee tuma wirnodaa, 377 yo o tiimu 'dii pularuuji Jaawo, 'di suu'dataa. Lintaa'be 'bee fow mantoraali dewel mu'un; 378 ko 'be yankinii'be, 'dowor'be jorto, 'be fellitaa. Min Jaawo haali 'du'un, mo yeddi yo lamnditon ! 379 ko mi jon dalil halgol ko hal mi, mi firtataa. IV. jangu wontaa gando jul'do mo'yaggataa. Yu'b'biitu Shayxu Aliyyu Buu'ba Ndiyan pular, 380 yo musi'b'be jangee ! ne'd'do jangu'do majjataa ! Tagu'don yo yarlo mo, rokka neema mo lannataa, 381 wano waabiliije ndiyan ko saa'yata heltataa. Si tawiino Jaawo no newnanaa fii mantugol 382 ko wanaa Nulaa'do, ko Cerno 'Buu'ba, mi woopataa ! Mantay mi non ko tageefo luttata fillagol, 383 yiiloo e ley'de wa zurne nii, hara majjataa. Kono wa'b'be aybe 'ben 'be ballor faale an, 384 wata gooto mante si naa Nulaa'do, mi jarbataa. Sabu 'bee 'be lintu mi fow ko jikku mu'un, wanaa 385 mantoore woo woni hen, mi filli mi fu'd'ditaa. Kon non mo jortike mantugol shayxuujo mun, 386 wondaa e ella, mi tuugi Yuusi, mi yeddataa. Shayxubnu Naasiri mantanooma, no fenynyinaa : 387 almuudo makko no mantunoo mo ko majjataa. Min Jaawowel jokkay mo nden tuma mantugol 388 shayxuujo an, sabu 'dun no mo'y'yi, mi zunpataa. TlERNO DI^AWO PELLEL Kon non mi yu'b'bay 'dun qasiida, o hertoray 389 := shayxuujo an on tun, e wo'b'be o hawtataa. T T 'd i 'b'b i i yo jiyaa'be Alla, tawon ko goonga mi raytataa. Mo ja'baali jangude dey yo fellitu halkoray 391 == fii jannde mun e dewal mu'un, hara fankataa ! Si mo faamunoo gandal, o andi ko Tagu'do en 392 tan warjotoo e dewal, yonay mo o wewlataa Himo inna wonde yi'ii waliyyu e koy'di mun, 393 haldii e makko, mo raytirii 'dun mo'y'yataa. Mo notii e densere loope kecce, nde yoori woo 394 hi'de ho'b'bitoo, piitoo e leydi, 'de nyii'bataa. Ko wa nii mo nodditorii waliyyu e hoore non 395 hewtaali wongol taalibaajo, le goongataa. 'Dii 'doo mi yu'b'bii 'dun, mo andii hoore mun 396 ko wa nii, yo 'diggu ! mi waajorii mo, o nimsataa. Si ja'bii ko hal mi, nafay; si lundike, tawtoyay 397 tuma maayi, yo yii ngo ko shirkuwel, ngel jarnataa. 'Dii 'doo mi hannii 'doo yo jul'be ! si taw ko nii 398 hara 'dun gasii ! si mi falju wurtee, waddataa ! Mi wonaali jangu'do nahwu faami, si sella ken; 399 Aalaaji jannde mi fiinanooka, mi waawataa. Ko e faydu Shayxu Aliyyu 'Buu'ba-Ndiyan gelee, 400 sur'bii mi, yu'b'bu mi 'dii pularji, no fellitaa. Ado 'dun ko majjere andiraa mi e zunpugol; 401 kon non si Tagu'don yawtanii lan, lorrataa. Jannen 'di paykoy fu'd'dinaakoy jangugol; 402 nde 'be waawi woo, he'yoyay e ma'b'be, 'be 'yuufataa. Yaa Alla jul e Nelaa'do maa'da e aali en 403 e sahaaba en, hisnaa yowor'do, mo maayataa. TIERNO Ol^AWO PELLEL Awa yaafo'daa ben an e zurriya mun, e 'ben 404 muusi'b'be mun fow yawtanaa ko A wistataa. Haa yumma an dandaa 'be fow e ko mooletee, 405 kulaleeji laaxira, yandi Lam'do mo toonyataa ! Shayxuu'be an, esiraa'be an, fow yaafo'daa, 406 naadaa 'be saare malal yo Dokko mo wajtataa ! Oo 'doo qasiida mi noddirii mo, ko wasjitor- 407 'do jiyaa'be won'be e rewde Wur'do mo maayataa. Ko e waqtu julde fanaa mi timmini yu'b'bugol 408 oo 'doo qasiida, mi barkinor mo ko suuyataa. Juulaa e 'Bur'do tageefo maa'da yo Jey'do men ! 409 hisnaa e aali e saahibaa'be ko hattataa ! Cerno Faawo Pellel 1. Ko woni lasli Ful'be Fuuta-Jaloo, ko Faas 'be iwi. Lasli ma'b'be, ko immorde e geyngol Aarabe en. Sabu maw'be ar'be 'ben, ko yim'be 'di'do: Seydi e Seeri. 'Be ari haa e leydi Jaakaa'be, haa to Waliyyul-Laahi mayri, Al Hajji Saalimu Suwaare, maw'do geyngol Maninkaa'be. 'Be wi'ani mo : "Men arii haa to ma' toraade ma barki. Ko fitina yani to leydi amen ". O wi'i 'be: "Fe'y'yee haa to e leydi no wi'ee Fuuta-Jaloo. Ko 'don wonoyta nyii'birde mo'on ". O du'anii 'be; 'be be'dii, 'be ari haa e Fuuta. Seydi hammiri Aynde Daabolaa. O wonoyi 'don haa o maayi. Heddii ge'dal makko on, Aali Kali. On jibini Muhammadu Kiikala. On jibini ge'dal'be 'di'do, Nuuhu e Maaliki. Nuuhu jibini Karamoko Alfaa. Maaliki jibini Cerno Yuusufu e Ibraahiima. Seeri ari haa e Fugumbaa. O jibini 'don ge'dal'be. Ko 'ben wonoyi Hakkunde-Maaje. Ko leydi wi'etee non. Ca'e 'den ko 'de tati: 'Buriyaa, Fugumba e Keebaali. Ko 'den tati wonoyi alhaali Timbo. Maaje 'den ko 'di'di: 'Balewo e Teene. 2. 'Bi'b'be Seydi 'ben e 'bi'b'be Seeri 'ben, 'be yiitidi 'be haldi fii jihaadie leydi Fuuta-J aloo. Tawi ko 'bi'b'be Seydi 'ben wonoyi maw'be Almaami Sori. O seenii haa e saare no wi'ee Wosogoromaa. O tawi 'be hi'be wa'di gamol. O sorti la'bi makko o feeri dunduuru ndun. Yim'be 'ben ra'dii mo. O ruttii haa e Timbo. O seenii haa to Karamoko Alfaa, o wi'i: " Kotoo, mi feerii dunduuru heefer'be 'ben. " O wi'i mo : " A li'bii ko satti ! Musi'b'be mee'den alaa 'do'. " 'Be itti nulal, 'be nuli haa e Fugumbaa to maw'do ma'b'be on MOUHAMMADOU S^ALlHOU fii xabaare nden. Be nulti awa yo 'be immo ! mo ta'yii masiibo o joo'do- taako ! 3. Karamoko Alfaa o nulti c ma'b'be Fugumbaa yo 'be fottoy Talansan. Fellindiraa Talansan. Allaahu okki Ful'be 'ben poolal. Ko nden hawre wonoyi fu'd'dunde jihaadi ndin e Fuuta-Jaloo. Fu'd'du'be ndinjihaadi, ko 'be sappo e 'di'do Ful'be: Karamoko Alfaa Ibraahiima mo Timbo e Alfaa Usumaani Seeri mo 'Buriyaa e Alfaa Muhammadu mo Gongoore e Alfaa Ahmadu mo Kollaa'de e Alfaa Muhammadu Sellu mo Labe e Cerno Saalihu Ballaa mo Koyin e Cerno mo Sigon e Cerno Sulaymaana mo Timbi Tunni e Cerno Abdurahmaani mo Maasi e Cerno Hamzata mo Kollaa'de. 'Be' fow ko Ful'be. Yo Allaahu juulu e ma'b'be hisna 'be. Maninkaa'be tawanoo'be 'ben ko sappo : Foodee Mahmuudu Dalato e Foodee Saalihu Tarawali Dalato e Foodee Abdurahmaani Kuuru e Foodee Muhammadu Kuuru e Foodee Usmaana Kuuru e Foodee Ishaaqa Timbo Dalabaa e minynyiraawo makko e Foodee Ahrnadu mo Saare Boowal e minynyiraawo makko. 'Be' fow ko Maninkaa'be. Yo Allaahu juulu e ma'b'be hisna 'be. 4. 'Be hawtitani fii lammingol sabuna jihaadi gasataa e 'baawo lam'do. Maw'do ma'b'be on maaki yo 'be lammin Alfaa mo Timbo. 'Be lammini mo. O laamii duu'bi sappo e jeetati. Ko e nder 'di' duu'bi woni ko o ha'bi jihaadi e Fuuta-Jaloo o darni diina e mayri. 5. E nden hare, ko Jan Yero adaa wareede, kanko e heefer'be cappan'de jee'di'do e nayo. 'Dum hawri e teenen nyande cappan'de tati yuuniho hitaande 1o64 gila Fergu Nulaa'do. 'Be rewi Teene e 'Buriyaa e leydi Sumbalakoo e Maalundaraa e Kinyambeeli. 'Be na'bi Talansan e Buruuji e Tunkan e Hoore Weendu e Maareyaa e Fareyaa Juumeyaaji e Sumidaroo e Fetoore e Fuubaa e Hakkunde-Maaje. Wonii sappo. 'Den maaje ko Kookulo e Kaakirimaa. - 'Baa 'be iwtii hakkunde 'den maaje, 'be lammini Waliyyu Alfaa Ibraa- hiima Timbi Tunni. Almaami moo'bi koneeli Ful'be. O yalti hare. O fu'd'dori Caa'i, watti 'don Buubuyaa e Sirimakannaa e Samban Simbara e Jaloo-Shetto e Maabiriyaa e Zaatiyaa e Sogoroyaa, na'bi haa Kutufu e Timbi-Turu- maani e Farantakum ka leydi Foodee-Hajji e Jaloodi'ii e Baliyaa-Dab- bunde e Baliyaa-Shetto e Samanko e Solimaa-Jawdi e Bensegelem. 'Baawo 'dum, Alfaa immanii Manda. Nden he'bi mo ko Allaahu muuyunoo kon. Fii makko ko non yaari. 'Dii gubaleeji ko cappan'de tati e nder duu'bi sappo. 6. Moodi Makka rewi Alaso, o watti Bambamuudu-Arano e Dem- beleyaa-Heege e Kaaba eWaali e Hoore-Do'nol e leydi Baani e Duurumaa. 'Don o wari Bambamuudu e Hammadi mo Mansom. Ko 'dii jeetati woni gubaleeji Moodi Makka 'din. Moodi Muusaa non, mo Salli Jam, ko Seriyaa e Salliyaa e Gombaa e Kuyeyaa e Kerenkede e Kogo e leydi Baani e Limban e Langam e Seeli e Kunduyaa-Ndungu, ko 'dii sappo e go'o. Wi'aama kadi ko 'di jeetati. Salli Saalihu Daawuudayanke, ko gubaleeji tati: Yaalabuudi 'be fooli e Taafalaa; 'be fusi Koyin e dabbunde. Konu na'baa kadi Maafindi e Farentaa e Molitaa e Bantom e Nuuraa e Similibamba e Baani-Mango e Nyokolo e Kuntum. Ko 'di jeenay. 7. Waliyyu Almaami Ibraahiima Sori, o fu'd'dori Kunduyaa, o watti Kaniyyaa e Bidigaa e Bambugu e Sandugu e Toroori-Shetto e Taruuri- Mango e Sandugu-Tatawel e Farabannaa-Arano e Farabannaa-'Dimmo e Tunkimu (Nden hitaande heewuno ndiyan) e Birikoo e Lugurumaa. Ko 'di sappo e tati. Waliyyu Alfaa Saalihu, o fu'd'dori Bajar, o watti Suuradugu e Waasolom. Ko 'di tati. Gubaleeji Hakkunde-Maaje 'den 'di'di, 'di sifaaka. Ko woni e 'din, ko gubaleeji Alfaa mo Labe e Moodi Hasana Kali e Foodee-Hajji e gubaleeji Cerno Saalihu Ballaa mo Koyin e Cerno Abdurahmaani mo Maasi e gubaleeji Cerno Tulaajo mo Gobiire. Konu Almaami Sori 'baawo Konte Buraama haanaa filleede sabuna no andaa. Moodi Saalihu Ngirlaajo kadi e Moodi Ilsaa e Moodi Mahmuudu e Moodi Abdullaahi Yero e Moodi Kariimu e Moodi Buubakar e wo'b'be kadi ko wanaa 'ben hooree'be 'be gubaleeji mum lintaaka 'doo. Gubaleeji Almaami Abdullaahi ko Baani-Sannun e Baani-Mango e Jabani-Dembeleyaa. Moodi Aliyyu ko Bilima e Sansambu. Moodi Buubakar mo Moodi Makka ko Bajar e Solimaa e Kanyarayaa- Arano. Kanyarayaa-'Dimmo e Balato e Nooraa e Siikutu e Marakali e Falba, ko gubaleeji Umaru mo Alfaa. 'Dii koneeli 'doo fow ko e nder laamu Almaami Ibraahiima mo Timbo 'di wa'di. O acci. 8. 'Be lammini Sori. Ko on ha'bi leydi Sangaraa e leydi Kuranko e leydi Kisi e leydi Waasulun haa o hewtini e Maayo Wo'deyo e leydi Tooma e leydi Moriyaa e Bambugu e leydi bahar. O ha'bi ley'de cappan'de jowi; o laamii duu'bi cappan'de tati e nay. O acci. 'Baawo 'dum, 'be lammini Alfaa Saalihu ge'dal Karamoko Alfaa. Ko on ha'bi leydi Turun. O laamii duu'bi nay; o acci. 'Baawo 'dum, 'be watti Baademba. Ko on ha'bi iwde e leydi Fuuta haa e ndiyan lan'dan Araponka. O ha'bi Kaakandi; o ha'bi leydi Sumbuyaa; o ha'bi leydi Telejigi. O fu'd'di 'don haa e Kambiyaa. Ko kanko wa'di diina haa e leydi Sooso e leydi Limban e leydi Solimaa. O ha'bi 'don haa e Falba e leydi Jaloo e leydi Sansambu. O na'bi 'dun haa e Kanyarayaaji. O felli haa e leydi 'Bundu haa e leydi Bambara Jaaliba ga'da e gaanii. O na'bi 'dun haa e Ngaabu haa e Dabonwol Banjulu. O laamii duu'bi sappo e jeego'. Almaami Abdul Qaadiri immanii laamu. 'Be daakondiri. 'Be fellindiri e Keetigiyaa. 'Be wari Baademba e Moodi Amiiru. 'Be lammini Almaami Abdul Qaadiri ge'dal Almaami Sori. Ko on felli leydi Folosaba e leydi Fariyaa e leydi Bensegele e leydi Bantun e leydi Nooraa. O laamii duu'bi sappo e tati; o acci. 'Baawo 'dum, 'be lammini Almaami Buubakar Zikru. Ko on ha'bi leydi Kurunyaa. O laamii lebbi jeenay ; o acci. 'Baawo 'dum, 'be lammini Almaami Buubakar. O felli Misendenkudi. O na'bi konu Falba, ngu bonoyi, o arti. O na'bi konu non Kuranko. O fusi ley'de hew'de. O na'bi konu Baani; o na'bi konu Telejigi. 'Baawo 'dum, boni hakkunde makko e Fuuta. O fellindiri e Almaami Abdul Qaadiri e Laabikoo. O wari 'don lam'do Soriyaa. O fellindiri e MOUHAMMADOU S^ALIHOU lam'be nayo : --- Almaami Abdul Qaadiri e Almaami Yahyaa e Almaami Ahmadu e Almaami Umaru. O laamii duu'bi noogay e jowi o acci. Almaami Sa'du laamii e nder laamu Almaami Buubakar, o acci. 'Baawo 'dum, 'be lammini Almaami Yahyaa. O laamii duu'bi sappo e go'o, o acci e nder laamu Almaami Buubakar. 'Baawo 'dum, 'be lammini Ahmadu. O laamii duu'bi 'di'di o acci e nder laamu Almaami Buubakar. 'Baawo 'dum, 'be lammini Almaami Umaru. Kanko e on 'be fellindiri iwde e pu'dal he'bi e mutal. Ko 'don 'be wari maw'do Ibraahiima mo Baademba minynyiraawo Almaami Buubakar. 'Baawo 'dum, o acci. 'Be lammini Almaami Ibraahiima Daara. O yaltini konu Berekolon; o ha'bi o fooli. O na'bi Badun Tumaani Harabuu. Ngu arti. O na'bi Bokeeto, ngu boni. O accinaa. 9. Ko kanko e Almaami Umaru yaltidunoo 'dun. Calakum o sakkii Almaami Buubakar. O ha'bi o laamii. O na'bi konu Mahmuuduyaa, o fooli. Fii Hubbu yani. Kanko e Almaami Ibraahiima 'be fellindiri e Hubbu. 'Be foolaa. O yaltini konu Turuban. O ruumi Tuubaa. Fuuta nootii mo. 'Be ha'bi Turuban, 'be fooli polgal ngal alaa nando. O daakii Koole duu'bi tati. Laamaade makko ko duu'bi cappan'de tati. O acci 'baawo 'dum. 'Be lammini Almaami Ibraahiima. Ahmadu lontondiri e Almaami Ibraahiima. O 'yawi Labe fii konu ngu laataaki. O na'bi Moriyaa, ngu boni. O na'bi Wontofaa, o fooli. O arti, o acci. Almaami Ahmadu o na'bi Nisiyaa. Wi'aama kadi ko saare Kutu Saara ; 'be dogi. O na'bi konu Kaabaato; 'be dogi. O na'bi Baani; 'be tuubi. O arti, o acci. Io. Fewndo jooni, ko laamu Almaami Buubakar Biro. Sabu laamaade makko, ko hare makko e Alfaa Muhammadu Paate. O wari mo, o laamii lomtondiral e Almaami Ahmadu. Iwde to jihaadi fu'd'dunoo he'bi jooni, ko geyngol Muhammadu Saalihu e Ibraahiima Mandinka. Oo Taariixa timmii nyande alat e walluhaa, duu'bi 1332 gila Fergu Nulaa'do. Windii nde Muhammadu Saalihu mo Cerno Usmaani. Ko Nuuhusiijo jey nde. Muhammadu Saalihu <1Fii Hubbu no Jeenyirnoo Fuuta-Jaloo>1 1. Ko yim'be Ful'be no ho'dunoo to wi'etee Kalaakoo, nokkuure no wi'ee Laaminiyaa. Tawi no e ma'b'be karamokoojo no wi'ee Alfaa Mohammadu Juhe. He'bii duu'bi cappan'dejeego'o hannde. Ko e laamu Almaami Umaru e Almaami Ibraahiima Daara. O murtani 'be. O iwi Laaminiyaa, o yahi Hamdallaahi kanko e almu'b'be makko, hi'be manta Nulaa'do. O iwi 'don kadi, o yahi ka wi'etee Toomuru. 'Don ko leydi Kurusa. Ful'be no egga jokka mo, jamaaji jamaaji. On tuma Almaami Ibraahiima nuli musi'd'do mu'un no wi'ee Moodi Abdallaahi Paate, yo o yiltoy mo, o arta Fuuta. 2. O ari haa aynde Bukaa. O ruumi 'don. O iwi 'don, o ari ka wi'etee Hamdallaahi. O mahi 'don juulirde. O eggi 'don kadi, o yahi to wi'etee Do'nol-Nyuu'yi. O wa'di ca'nal. 'Dun fow wo'd'dondiraa, ko e nder diiwal Timbo ngal. 3. Ko 'don non o nuli wi'etee'do Alfaa Magariiyu Wuyaa e Cerno Sanuusi Bolaaro, yo 'be yahu 'be soodanoya mo aalasji hare. 'Be yahi 'be addoyi. 4. Lenyol Ful'be no wi'ee Beeli e wo'b'be no wi'ee Mawndeyaa, yim'be diiwal Baylo, 'ben jokki mo wondi e makko. 5. Hari lam'do Baylo on no wi'ee Alfaa Umaru. Himo e 'bi'd'do no wi'ee Sheyx on no sutti yaltude yiiloo e leydi ndin jatta. O yiilii non haa o hewtoyi e runde 'be'e wondu'be e Alfaa Mohammadu Juhe. Sagataa Sheyx go'o 'bori bantarawal. Rundee'be 'ben yalti jokki 'be, ferii 'be kaa'ye lampura. 'Be dogi haa 'be hewtitoyi. Neene Sheyx o'o, ko Maymuuna wi'etee. Ko baataajo lam'do on, Alfaa Umaru. O wulli. O wi'i: " A alaa baaba ! ko 'dun si piya'daa fii banta- rawal ! ". 6. Alfaa Umaru nodditi leydi ndin. O yahani 'be kisan. O tawi Alfaa Mohammadu Juhe e Beeli e Mawndeyaa, no daakii ka wi'etee Bokeeto, no sabbii 'be. O hewti tun, 'be fellindiri. 'Be wari mo kanko Alfaa Umaru lam'do Baylo on. Tawi 'be'e Ful'be wondu'be e Alfaa Mohammadu Juhe, ko kanko laamii 'be. 'Baawo 'dun, 'be'e 'yetti puccu makko ngun e aalaaji makko 'din fow, 'be na'bani Almaami Umaru Timbo. O nuli e Almaami Ibraahiima. 7. Fuuta-Jaloo fow nodditaa. 'Be diisondiri. 'Be fotti yo 'be'e ha'be, ko murtu'be. 8. 'Be yaltiri kam'be Almaami en 'di'do, ka wi'etee Kankan-Fodeyaa. 'Be iwi 'don, 'be yahi Do'nol-Danki. 'Beya kadi nani 'dun. 'Be yalti Bokeeto, 'be ari ka wi'etee Konkofin. Moodi Ahmadu, baaba-gooto Almaami Umaru, immodi e fedde mu'un, yahi tawoyi Hubbu Konkofin. 'Be ha'bidi. Hubbu wari mo. Hubbuu'be 'ben kadi immini fedde mu'un, ari tawi Fuuta no daakii Do'nol-Danki. 'Don 'be wari lam'do Fooduyee-Hajji on, no wi'ee Moodi Ismaa'iila. Fuuta e Hubbu ha'bidi 'don. Hubbu fooli, riiwi 'be. Wi'etee'do Moodi Dardaa'i sakkii Hubbu to laawol naatude timbo. 'Be fooli mo. 'Be ari haa to wi'etee Kaliyaa. 'Don ko runde Almaami Umaru. Sakkii 'be 'don kadi go'd'do no wi'ee Moodi Jaylaanii, hooreejo timbo go'o. 'Be ha'bidi. Hubbu wari mo. On tuma Almaami Umaru feri, yahi e diiwal Fuuta no wi'ee Koyin. Almaami Ibraahiima kadi feri, yahi ka wi'etee Keebaali. Hubbu naati Timbo, tawi lam'do konu ma'b'be ko Saadu Bantama. 9. Tawi Almaami lbraahiima no e neene-gooto minyiiko no wi'ee Baa- demba. On no wonnoo Ngaabu (Kaasamaas) himo fella heefer'be. O hooti Fuuta. O yahi to ho'do makko no wi'ee Nunkolo. Nani 'dun hooree'be Hubbu 'ben 'di'do, Saadu Bantama e Salli Yuusuf, tawi hi'be to misiide Timbo. 'Be yalti. 'Be fottoyi e Baademba to wi'etee hakkunde Tige e maayo. (Tige ko canlungol mangol. Maayo le, ko ngo'o iwrungo Kaay, ari to Ndaar 'do'o. Hingo wi'ee to amen ton Maayo-'Balewo, maa le Baafin.) 'Be fooli Baademba, 'be jokki mo. 10. Be rewi Telikoo. Ko 'don hu'beere Maamun nden darii hannde. 'Be tawi 'don lam'do Telikoo, himo wi'ee Alfaa Ibraahiima Fooduyee. 'Be yamiri mo yo o human 'be teeme'd'de tati wiige tatiiwe. O janfii 'be. O wi'i ko sago, himo e moo'bude na'i 'din. Anda o nulii e Baademba Nunkolo. Hubbu fe'y'yi, ari ka wi'etee Sa'iiduyaa, waali 'don. Baademba ari kanyun e Telikoo, ha'bi Hubbu. O fooli 'be. O 'yetti ko 'be jiirunoo Fuuta kon fow. On tuma, e nder ko Hubbu dogata kon, 'be ari haa ka wi'etee Falba; dow ko leydi Engele hannde. 'Be yani e Falba. 'Be ha'bidi. 'Be foolaa kadi. Saadu Bantama waraa 'don. 11. Ko on tuma Almaami en 'di'do artiTimbo.'Be ha'bidi e Hubbu kadi e nokkuure no wi'ee Konsokoyaa. 'Be ha'bidaa kadijankente. Poomaa hi'be ara jemma kam'be Hubbu, 'be sunna misiddaaji, wano misiide Kalaakoo e Fooduyee-Hajji. Ko nii woniri haa Almaami Ibraahiima yahani 'be Bokeeto. 'Be wari mo ton. Ko hikka woni duu'bi cappan'de nayi e nayi. 12. 'Baawo 'dun, AlmaamiIbraahiima Do'nol-Feela, lontii kotoo makko Almaami Umaru. O yeeni Saamorijawle hew'de. O fodi mo pucci dimi dimi sappo. On immini koneeli.'Bee ari daakii Bokeeto lebbi sappo e tati. Konu arngu woo waree haa lanna. Tawi on tuma, Alfaa Mohammadu Juhe maayii. Ko 'bi'd'do makko lontii mo, no wi'ee Mahmuudu. Kono soowoore KARAMOKO DALEN makko, ko Karamoko Abal. 'Be wari mo non. 'Be na'bani hoore makko nden Saamori, wondunde e ge'dal makko no wi'ee Moktaar. Himo innee hannde Almaami Moktaar. Ko on laamii Bokeeto hannde. Himo humii e kumaa- ndan Timbo. 'Be ta'yi koyngal go'o, 'be addani Almaami Ibraahiima. =:= Ndaar, Senegaali, 1916 <1Turuban>1 1. Almaami Umaru mo Almaami Abdul Qaadiri mo Almaami Sori Maw'do diisondiri e Fuuta fii konu: Timbo e limodal mum e Hakkunde- Maaje e Ga'da-Teene. 'Be diisondiri 'be fotti fii alhaali yaltugol jihaadi. 2. Almaami Umaru yalti Timbo o sutii Du'b'bel, o sutii 'Buriyaa, o hammi Fugumbaa. 'Be daakii 'don 'be neltondiri e Fuuta fow. Fow tawi mo 'don. 'Don ko daaka maw'do. 3. Fuuta fow neli e makko, wonde toolii e makko, 'be wakkilike fii jihaadi ndin. 4. 'Be fokkiti Fugumbaa, 'be hammi Keebaali. 'Be 'yellitii Fello Kumben, 'be naati Banti'nel-Mawnde. Timbi fow ja'b'bii 'be 'don e Koyin e Kollaa'de. 'Be tolni 'be, 'be neltondiri e Labe. 'Be ja'b'bii, 'be tolni mo Daara-Labe. 'Be tolni mo Poopodaraa. O hewti Poopodaraa, 'be hiwrondiri. 'Be diisondiri 'be fotti fii jihaadi Turuban. 'Be yalti Poopodaraa, 'be sutii Hoore-Sili, 'be hammi Tubanden. 'Be yehi Tuubaa-Mawnde ka Karamokoo'be Jaakaa'be 'ben. Hari setto ngon arii. 'Be torii 'be wi'i: " Settii. An, ruumu 'doo, menen fow men yiltoo Fuuta e fii setto ngon. " 5. Bimbi Julde Donkin, 'be fotti 'don. Yaltugol daaka, 'be sutii Turuban. 'Be felloyi 'be fooli. 'Be nangi saare nden, 'be wari Lam'do on Janke Wali. Ko lutti woo, 'be nangi 'be wa'di dalambol*. Guluuje sappo e 'di'di haa'be nangaa. 'Be talnii 'be wa'di talante. Mo kala he'bi ko mum. 6. 'Be sentii haa Dombiyaaje. Iwde yaltugol Timbo, ruuma Tuubaa, fella Turuban, arta faa to Dombiyaaje, hewtita zurriya, ko duu'bi jowi hawri. <1Dabareeji al-Hajj-i Ngaari Mbeewa>1 1. Ngaari mbeewa wi'i: " Mi yahay hajju Makka, jo'o mi feenya waliyyu. Kulle fow feenyii waliyyu ko wonaa mbeewa. " 'Be wi'i ndi: " Ngaari mbeewa ! wota a yahu hajju Makka. Wulaa on no nyaa'di. " 2. Kono ngaari mbeewa wi'i yahay tun. Ndi 'yetti dumbuuru njuuri ndi yoo'bii, nyalli yaade, waali yaade, hiiri yaade, sori e fitaare tun sortii fotti e nyarke, no iwi ka wulaa no yaha ka ho'do 'da'b'bere be'i. Nyarke woo : --- Ko honmbo nii? Ngaari Mbeewa woo : --- Ko min Alahajji Mbeewa. --- Alahajji Mbeewa ! --- Na'am ! --- E wonaa Mbeewa ko woni ga ho'do kon ? --- Ko kanyun. --- E wonaa Mbeewa ko waalata ka kula ? --- Ko kanyun. --- Ko honto few'daa ? --- Mi'do yaha hajju Makka. --- Oo'o ! ko hakkee ko Alla yi'dim mi, o wattii lan neldude be'i ga wulaa gaa ! kono mi nyaamataa ma non ga doomoowo yi'atam mi. KARAMOKO B^A FOUGOUMB^A 3. Nyarke nangi Alahajji Mbeewa, ndu sori e fitaare, ndu ti'y'yitii ndu yi'i sootinji kammu. Ndu sortii, ndu soroyi e fammeere. Ndu ndaari yeeso e 'baawo, ndu ndaari nano e nyaamo, ndu tawi fow no wa'di pit. Ndu wi'i: "E yoo ! ko 'do'o mokobaa nyaamata ko hendii. Kono mi nyaamataa ma non haa gite an natta hentaade, mi yi'a non ga mi wallinira teewu ngun haa mi lanna 'yakkude kunsenji 'din. " 4. Gite mayru natti hentaade tun, ndu fondi e ngayuuri no woofii e hoore ceekoole muu'dun, ndu wi'i: --- E ! ko kotoo ngayuuri nii ? Ngayuuri inni : --- Eyyo ! Ndu wi'i: --- Mi nanno hi'da woofii 'doo, mi ar maa yettude. Mi'do neldu maa ndii ngaari mbeewa. Ngaari mbeewa woo : --- O fenay ! min ko ka damal 'do'o o tawim mi.Mi nanii ngayuuri ko lam'do, min ko mi karamokoojo. Si mi windanii ma, a 'buray baaba-gooto ma'a fow darja. Ngayuuri wi'i : --- Toolii mo'on, on 'di'do fow. Kono Alahajji Mbeewa nootii. Ngayuuri wi'i : --- E ko windantaa mi ? ko talkuru windantaa mi, kaa ko nasi windantaa mi ? --- Ko talkuru winday mi. --- Kaydi ma'a goy ? --- Ko gurii bonooru. Aarke woo : --- A wottu ! keefeero ! Ngayuuri wi'i : --- Nyarke a feetii ? hi'da yenna karamokoojo an, me'den fu'd'di hiwro- ndirde, wurii haala kan daraaki, hi'da yenna mo 'do'o ! Nyarke woo : --- Ee'ee kotoo ! a nanaali ko o'o keefeero wottata ? Ngayuuri woo : --- E karamoko ! ko yorngii ngin windirtaa kaa ko keccii ngin ? --- Ko keccii ngin 'burata jaabaade tinna. Nyarke woo : :.= --- Mi waynike yo kotoo ! Ngayuuri woo : --- Munynyo tawo ye ! a nanaali min e karamokoojo an me'den fu'd'di hiwrondirde, wurii haala kan daraaki, hi'da waynoo 'do'o ! Woo : --- E kotoo ! mi sikku ko bonooru wi'aa, o wi'aali ko min ! --- Ko goonga, ko bonooru o wi'i, o wi'aali ko an. Kono 'bayri bonooru non no 'da'b'betenoo, wonndu no 'do'o, munynyo tawo ye ! --- Enmba ko nii ! --- Okkoran gurri see'da 'don ko o windiranam mi. --- Aa kotoo, 'dun woowaa ! --- E ! koni ittu yoo ! hi'da andi si mi ittii a tanpay dey ! 5. Nyarke nangi sengo yolburu muu'dun wi'i no ittude, tawi no muusi, woo : --- Aa kotoo ! 'du'un no muusi ye ! Ngayuuri woo : --- Koni ittu yoo, si mi ittii dey a tanpay. Nyarke nangi sengo yolburu muu'dun, durti gokkun, jonni Alahajji Mbeewa, wi'i : --- Ja'bu yo fattu ! Alahajji Mbeewa ja'bi, yolli e dumbuuru njuuri, yiili yiili, jonni nga'yuuri ndin. Ndi mo'di, ndi wi'i : --- Karamoko, ndu'u talkuru maa no lewnyi ! Alahajji Mbeewa wi'i : --- Ko ko ndu jaabotoo tinna kon le 'buri. Ngayuuri wi'i : --- Alaa ! nyarke 'beydu ! Nyarke woo : --- E kotoo, wonaa lekki. Ngayuuri wi'i : --- Oo'oo ! --- Kono lekki kan ko si haaraaka si nyawnda. --- Alaa, 'beydu ! Nyarke nangi sengo yolburu muu'dun, durti gokkun, jonni Alahajii Mbeewa. Alahajji yolli e dumbuuru njuuri, yiili yiili, jonni ngayuuri. Ngayuuri mo'di, hawtii, 'banti karankambeeji muu'dun, saafi pe'daali muu'dun, wojjini gite muu'dun, wi'i : --- 'Beydu ! son an on iirike ! Nyarke nangi ka nangi woo hannde kadi, su'baali, durti, jonni Alahajji Mbeewa tun, wi'i ga yaasi pat ! Alahajji Mbeewa wi'i: --- E ngayuuri, nyarke yahii ! Ngayuuri woo : --- Windu ko windataa, jonnaa mi. Hollaande no waalii wano nii e , Maamum. Ku'dun alaa, kaakun alaa. Haa si a hebbinii nde'e hollaande fow jooni bonooji, mi adday 'di fow, wonaa non fii ndu'u nyokaandu. Alahajji Mbeewa yolli e dumbuuru njuuri, yiili yiili, jonni ngayuuri. N gayuuri mo'di. N gayuuri hawtii j okki nyarke. 6. Kor ! kor ! kor ! Ngayuuri hewtitoyii nyarke, woo : --- Ko an yo nyarke ! daro'daa 'don hara ha'i teppere tew a bonnitaali. Si a bonnitii teppere tew, si mi hewtitike ma, mi jo'nay e ho'y'yudu, mi durta haa e lacol. Nyarke woo: --- Mi yeddaali, kono gooto fow yi'ataa mi'do daroo. 'Di wallini noppi hi'di irta nduggu yaade. Ngayuuri hewtitoyii nyarke, ferii ndu. Ndu wa'doyi tugge lew lew. Jo'ni e ho'y'yudu, durti haa e :: lacol, wakkii hammiti ga fammeere. 7. Nyarke soroyi e baapoy, tawi 'don jereere, woo : --- Ko honmbo ? Jereere woo : --- Ko min yo kotoo l Nyarke woo : --- Ko bal'de ma'a fa'd'di. Ko min wi'ataa kotoo? Min ko mi wi'i ngayuuri kotoo ko hon'dun nafirim mi si wonaa 'boltugol lan 'baawo ? Alaa ko wii mi, alaa ko wam mi! A sali immaade 'yawa 'do'o, heltanaa mi lekkoy, ko mi ju'dire mi nyawndira 'baawo an ? Jere wi'i : --- Aa kotoo, hara ko mi wa'di ? ===== Nyarke woo : --- E ! a wa'day yo mi 'yakke hara mi ju'daali ? Jere immii 'yawi, heli gokkun bugii ga leydi wi'i: --- Naa ! Nyarke woo : --- Ko honmbo noddu maa ? Woo : --- Oo'oo, ko go'd'do landii mi si bonooru 'boltoo-'baawooru alaa gaa. --- Wii ndu alaa gaa. --- Hindu gaa. Nyarke wa'di buret ! Jere woo : --- Ja'b'bee, ndu hammii funnaange ! Ndu yiltii ndu hammi hirnaange. Woo : --- Ja'b'bee, ndu hammii hirnaange ! Ndu yiltii, ndu hammi nano, hindu irta julle yaade. Jere tippii wi'i: --- Ko bal'de ma'a fa'd'di, hu'daa'do Alla, hi'da andi ko a hu'daa'do ! ko min nyaamataa 'do'o, nyawndiraa 'baawo ma'a 'boltaango ? Jere waalii e mbalndi mu'un. 8. N gayuuri kadi naatoyi ga fammeere tawi Karamoko Alahajji Mbeewa 'yettii dumbuuru mun njuuri yahii. Ngayuuri ma'd'dii gurii ngin, tawi welaa. Woo : --- Jaka ko ndawa karamoko kan tun lewnyi ! Alahajji Mbeewa kanyun kadi wi'i: --- Jaa ko 'du'un wa'di si 'be wiinoo wata mi yahu hajju Makka. Wulaa Makka on no nyaa'di. Gasii ! kono non mi hewtoyi mi hewtoyaa hannde kadi, ko Alahajji Mbeewa tan wi'etee mi ! Haqqille no 'buri doole. <1Almaami Ibraahiima Daara>1 Qasiidatu nii mi jangana om, 1 e fii sifa Lam'do Fuuta-Jaloo. Ko zahabun ibnu zahabu wi'aa ! ha'neere jeynde Fuuta-Jaloo. Si taw 'bure Fuuta fow rendii,3 ko an 'buri dambe Fuuta-Jaloo. Ko asadun ibnu lusdi wi'aa ! nyabii ko a Lam'do Fuuta-Jaloo l Si taw 'bure Fuuta fow rendii, 5 ko an woni Lam'do Fuuta-Jaloo ! Mo haalii haala dey o wa'day 6 daliili yo Lam'do Fuuta-Jaloo ! Nde Bantama Sa'duwel arnoo, 7 o dillini lam'be Fuuta-Jaloo, Ko maama-soroojo ma'a mo kanyun, s Seenii felli Hu'bbb'd'd i 'b o rin'dini leydi Fuuta-Jaloo. Mo taskii 'di'i pularzi taway, 10 ko an woni Lam'do Fuuta-Jaloo. Ko an Almaami Ibraahiima, 11 an woni jey'do Fuuta-Jaloo. Timmii 'do'o qasiidatuwel 12 e fii sifa Lam'do Fuuta-Jaloo. Yo Allaahu Lam'do reene hisaa 13 e dow ndi'i leydi Fuuta-Jaloo. Yo Allaahu jul e Nulaa'do me'en 14 e Aali o reena Fuuta-Jaloo. Mi du'anike on mi waynike on, 15 mi yiltoo leydi Fuuta-Jaloo. <1Fuuta hettii 'Buttu>1 Allaahu ko gooto alaa mo rewen, 1 si wonaa on yen'du'do jon goodal. O nulii koohoojo Muhammadu men, 2 ==== yo o juulu o hisna e jon tefugol. Mi'd f 1 h ld 'd iiji ko fe'y'yi e duu'bi nga'al harewal, Sabu 'dun hino laatoo waaju mo wasji- 4 torii o yi'ay nafa ngol yimugol. Mi'do haaloya men fii Fuuta sifoo 5 neemaaji 'di Fuuta danyirta 'bural. Sawtaa'do si jangii 'dii, sawtee- 6 nde iway mo o sakkitoroo jalugol. Kala jon haqqil tawanoo'do e ndee 7 hare seedi e tampere ngol ha'bugol, Si o taski no 'dun fow fe'y'yiri non, 8 o taway Allaahu ko jon bawgal ! Itleer deklaarii ndee hare mun, 9 tawi yim'be no nyaa'ya e nder bel'dal. Kala on wonnoo'do e haaju mu'un, 10 tertii 'dun wonti e fii ha'bugol. Itleer heli sappo e jowi raayaaji; 1' o harni 'be hoyre e tampinegol. Amerik e Faransi e Engele en 12 e Rissii Sinuwaa woni jon polgal. . . 'Di i le'y'yi nde hawtitunoo 'di dadii 13 si 'be nangidi ahadi e fii ha'bugol, Seneralji 'nanaaji su'baa su'bitaa, 14 wano mongomerii on waw'do romel. 'Be ha'bii Itleer e nguu konu mun, l5 'be helii ngu, ngu sakkitorii rewgol. 'Be adii rin'dinde ko Alman nangi; 16 'be ruttiti ley'de ka jon jeygol, Si 'be naatiri leydi ndi Alman innori 17 ndin, naatannde nde jon si'ugol ! Berlen hi'b'baa, ko'e fow nangaa, 18 si wonaa Itleer mo jon dogugol. Alman toonyiino, 'be hettii njoddi 19 mu'un, toonyeede e wirtoyegol. Alman sendaama wa'daa ge'be nay sen- 20 ndoy'be 'ben lintana'daa ka gimol. Ngu'u laamu Wishii wallii toonyoo'be, 21 'be lorri 'be tampini jon lo'ugol. Maareshal Peten woni hoore mu'un 22 on maw'do mo mo'y'yaa anniyagol ! Miijii fii poore e yangi mu'un ! 23 bonnii en'dan, bonnii dewgal ! Jon nagge nge soodee, see'da mu un 24 wona poore ko lutti wa'dee kafuwal. Hara poore siwaa, hara huunde alaa; 25 o tiwee, o piyee, o wa'dee 'boggol. Kala on mo 'yawaali e poore mu un 26 gasataa ka o juula e tumbondiral. Si no woodi 'badii'do mo jon jawkal, 27 on karhee sottude ngel musingel. 'Dun toode ko see'da sifii mi 'do'o, 28 si mi hal fow wontay gaccondiral ! Maa miijito'daa fii Kaakulimaa ! 29 'don non ko jahannama jon jayngol ! Si a yii 'ben iwtu'be Kaakulimaa, 30 ko 'be jon horagol, ko 'be jon la'yugol. Yoga ma'b'be no hewtiri galle mu'un, 3' ko kisan tawetee no e fii maygol. Maa miijito'daa Senegaali ko kar- 32 hetenoo forsee fii maayoygol. Surgaajo si haalane ngurndan mun 33 Senegaali, a yurmete ngel musingel. Jon jawkal windee fii yoo ittu 34 o yiltoo yaadu e nga'al giital. 'Be maraa 'ben windee, 'ben karhee; 35 faalaa'do salaade wa'dee 'boggol. Tawa feere alaa no o ronkira yaade; 36 o 'da'b'boya njoo'ba o nanga 'datal. Oo 'buttu mo he'd'den yetten Allaahu ! 37 ko 'dun si o duumoo haa to daral. Sabu Alla wi'iino ka deftere mun, 33 " Reenaade e bon'di e wattitugol Si tawii on yettii dokkal an, 39 mi'do 'beyda mi yanynyana on dokkal. Si tawii on dullii, andee dey 40 kisa lette no satti ka jon bawgal l " Si a yi'ii laamaa'do no joo'doo galle 41 mu'un iwi fu'dugol haa to mutal, Aranaali mo 'don mbatulaajo wi oowo 42 A taway Fuuta Jaloo 'buttii si 'da andi ko fe'y'yi ka nder harewal. Fuutanke si ha'b'bii 'boggi mu un 44 dimbor'di ka tannde e ley 'dowkal, Nyallii 'don jangude kaamilu mun, 45 nyaamii 'don hay si ko bantarawal, Naadii na'i mun tuma hiiri, haray 46 timmii weltaare ko jon remugol ! Ndar mawd'o mo Fuuta no fokkiti yaadu ka en'dan mun fii juurondiral, Dolokal mun leppi e deftere mun 4s faleteende e tuggorgal 'balewal, Si ko jon gandal alluuje falaa'de 49 e defte wa'daa'de e nder sasawal. Fuutanke si eggii leydi mu'un, 50 wata lando, ko tampere eggini ngel ! Neemasji 'di Fuuta-Jaloo rokkaa, 51 andaa 'din moftortaa limugol. Si a taski ka diina, ko 'don tawataa 52 fuutanke no hittini fii rewgol. A yi ay waliyaa'be 'be darja mu un 53 'duu'daa sugu mun lollirde dewal. 'Be alaa haajuuji ka leydi tanaa 54 rewgol Allaahu sifor'do kamal. Si a taski ka leydi, ko 'don tawataa 55 neemaaji 'di moftortaa limugol. 'Di'i can'di ilooji e juur'de mu'un 56 e hawaaji mu'un jon nootitagol, Di'e msjji no 'buu'biri wayta gilaasi wa'daa 57 hino laa'bi no dakmani jon yarugol. Pete majji no new'diri wayta siman; 58 woni ndungu e cee'du alaa ta'yugol. 'De'e le'd'de rimooje e dim'de mu'un 59 welnaa'de 'de moftortaa limugol. Ndar Fuuta e kawle ko 'don tawataa, 60 wano Fuuta alaa e labeede laral ! Maa tello ka toowiti haa daro'daa, 61 ornaa 'don ndar'de 'de jon yi'ugol ! A yi'ay 'don piiji labaa'di yi'aa 62 'nari ay'de e pelle 'de jon tabital ! Ko onon yo musi'b'be ! yi'den ndii leydi 63 me'en ndi alaa sugu mun e labeede laral. Yi'dugol ndii leydi, ko wallitagol 64 kala tampu'do ballal jon nafugol. Yi'dugol ndii leydi, ko huwwude kuu'de 65 'de andi nafay kala jon ho'dugol. Yi'dugol ndii leydi, ko findingol 66 'daanii'be 'be seeda e ngol 'doyngol. Yi'dugol ndii leydi ko wallude 'bi'b'be 67 he'baa'be e mayri ka fii gandal. Yi'dugol ndii leydi, ko darnitagol 68 juulir'de labaa'de da'doo'de cumal. Yi'dugol ndii leydi, ko wallitagol 69 ka'a diina no wontira jon daragol. Ko onon yo musi'b'be ! si 'don faalaa 70 hettaade e rin'dude hetta 'bural, Jangee jannon jibinaa'be mo'on ! 71 Jannee qur'a 'b'd 'b'b 'd Jannee qur'aana ge'dal'be mo'on, 72 wallon no 'be andira kuu'de dewal. Jannee 'be faransi ko 'dun si 'be 73 anda ko honno 'be nawrata huwwondiral. Wata aaden aamu depansude 74 jawdi mu'un fow fii yoo jannu ge'dal. Mo no faalaa 'burnude 'bi'd'do mu'un, 75 yo o mo'y'yin needi e andingol. Ko mo jangii tun si o faamondiree; 76 ko mo jangii tun si o fewna 'datal. Ndi'i leydi me'en 'burtay finugol 77 tuma jangu'be 'duu'di ndi hetta 'bural. Awokaa'be e enseniyer'be mu'un, 78 medesen'be e enstititer'be kamal, Sugu 'bee ko si 'duu'dii leydi me en' 70 si ndi jonnee dawla ndi hetta 'bural. Mi'do dartoo 'doo sabu jonnude haala 80 no haa'bina ronkina jon he'dagol. Mi toroo Jooman yo o yaafano en 81 faatii'be me'en ardii'be 'bural; Mi toroo Jooman yo o juulu o hisna 82 e 'Bur'do tageefo mo jon tefugol. Cerno Abdurahmaan Baa <1Kaaweeji jamaanu hannde>1 Kaaweeji yaltitanii jamaanu me'en enen; , Ndaarii wa 'dii radiyooji en ko 'di haalataa. A wonay ka maa 'don uddltaa tun posto maa 2 radiyoo nanaa ko 'be leydi Sinuwaa wowlataa. Si ko Misra udditu'daa nanaa qur'aana on 3 hi'be dursitoo hi'be janga yergina jangitaa. London e Waashinton e Hindi e Makka men, 4 Pari men e Room a nanay 'be'e fow ko 'be haalataa. Awiyonji immoo bimbi saare Konaakiri, 5 si 'di nyallu yaade ko haa faransi 'di waalataa. Hi'di uuma woo'da 'di nanga laawol feewongal si 'di daw Faransi ko leydi mee'den hiirataa. 'Dii ponji lontike 'dee koleeje 'de maw'be men 7 gerunoo 'be daasi 'be aafi lumbaa lumbitaa. Tarawooje 'den lontii juroy koy maw'be men hino 'digginaynoo fewndo mun ko 'be suurataa. Ndaarii ko haacetenoo e fewndo adii'be men, 9 'din tampereeji e heege sikkano lannataa. Ndaarii ku'beeje 'de yim'be darnata welto'daa 10 jaaraa 'be yettaa Alla dokke 'de huu'bataa. Ndaarii ku'beeje 'de wo'b'be darnata anditaa 11 tippoy ka 'ben jibinaa nanaa ko 'be haalataa. Ndaarii wa ndee juulirde men Labe 'doo no lontori 12 ndee li'baande nde barke muu'dun lannataa. Miliyonji noogay huutoraama e darnugol nde; l3 ko haa ka darngal fellitaama nde yirbataa. Ndaarii watirji 'balee'be andaa wonde 'dii 14 ko 'di lonto pucci e babbi, lonto mo 'di nandataa. He'do'daa mi haalane huunde wonnde sabaabe l5 follude lam'be fow, a taway ko goonga mo wortataa. Aaden yo won haaloowo goonga ko metti woo; 16 Sabu goonga luttay hay si nee'bii hi'd'dataa. Nee ruttagol ja'ba goonga 'dun 'buri luttugol 17 e fenaande faamee 'dun ja'bon ko mi haalataa. Laamuuji wontuno bonki tampini yim'be fow. 18 toonyeeji 'duu'di e leydi ndoorel munynyitaa. -- ha'di lamminee yewtii musi'd'do mo les'dataa. 'Be hulaali Alla 'be hersa jul'be nde innanoo 20 yo 'be laamo ley'de 'be haala goonga mo sottataa. 'Be darii 'be tampini laamateeri 'be murti fes. 21 Miskiino hawkaa Pullo hippaa hippitaa. Hi'be jatta jawle 'be focca yim'be 'be lorra jul'be 22 'be walla wuy'be 'be ha'b'ba dewle 'de sellataa. Laamuujii fallii Ful'be tampini Fuuta men, 23 haa Fuuta wontiri 'baawo foolaa foolitaa. [---] <1Gimol fii Faatunnde Siriifu Sheyx Abdallaa Sagale Mi yetii Allaahu war'do surri si on yi'dii, 1 o immintinay 'yi'e ki'd'de huunde o waasiraa. Alaa huunde ley Allaahu sakko o rondoyee, 2 alaa huunde dow Jooman si foola mo maa 'buraa. O naataa e nder go'd'dun si 'dum howa jaati kin, 3 mi sennii ma Jooman walliton no mi yu'b'biraa. Yo julde e kisiyee duumo poomaa e Annabiijo; 4 peewal ko on woni maayo okkoowo dandoraa. Mutii naange goonga e Fuuta waqtu nde wirninoo, 5 Siriifuujo men Shayxuujo wullen mo Haydaraa. No haani ka wullen 'yii'ye sabu mayde 'bee fesen; 6 waliyyu si faatike mofte hawkoto hayroraa. No haani ka wullen alyatiimaaku jul'be fow, 7 ga roccude pitilol diina ngol Fuuta fewniraa. E alxamisa e lewru hajju e layya men, 8 ga jowi mayru 'don faatunnde o'o Shayxu hoddiraa. Ko Allaahu immini o'o Siriifu ka Fuuta men, 9 yonii duu'bi nay cappan'de himo janna waajoraa. Fu'dii naange peewal nyande 'be'e hewti Fuuta men; 10 'be seeni 'be su'boyii leydi Sagale ga fow araa. Ko ton nootoyii nde 'be noddunoo, Alla yim'be fow; 11 'be fewni jamaaji, aroo'be tuunu'be laa'biraa. Mo faala malal e kisal ko Sagale o hammata, 12 o ruu'doo o hula Jooman o rewa mo o mbattoraa. Mo faalaama peewal men ko Sagale o hammata, 13 o artira annooraaji hew'di o naftoraa. Enee nan'do huunde e yii'do fotataa mo e'b'bidii ! 14 mi woondii enen en yi'u e Shayxu ko haaworaa. O fondindiray wano 'yii'ye saayor'de yim'be fow, 15 si wonu lam'do maa wona bay'do, gooto o 'burniraa. E mbatu wootu 'be'e fow waajetee fiyakuuji diina 16 ma'b'be e laamru e nahyu, gooto o 'burniraa. Si lam'be ariino ka dambugal makko 'ben wa'ay 17 wa suufaa'be, won'be e dambugal lam'be fus 'buraa. Karaamaaji makko no wa'i wa naange e tumbo kammu; 18 wanaa jungo ombata naange jalbinnge liiliraa. Enee yahugol Abdul Majiid Konaakiri 19 ko Shayxu me'en ra'dorii mo hiila no suu'doraa. Ko sagataa mo mee'daa yaltugol ka misiide 'don, 20 si Shayxu me'en newnii yo on yahu tinnoraa. Ko fii wata o'o yi'u soxla nawnaare Shayxu nden, 21 e fii wata o'o yi'u mayde Shayxu o wemboraa. Ko sappo e tato woni wor'be jibinaa'be Shayxu men, 22 ko 'den koode fu'du'de e kammu hentii'do hooloraa. Wonii afo ma'b'be waliyyu Siidi Muhammadu; 23 ko mo'y'yu'do jikku beteejo okkay'do walloraa. Ko on reeninaa 'beynguure shayxu, ko ngal ge'bal 24 njanal su'banii mo Siriifu en, himo hooloraa. No andaa e on 'don wakkilaare e pellital; 25 yo Allaahu wallu mo dankagol 'be o hisnoraa. No hikkii e on Abdurrahiimi mo darja mun 26 No hikkii e on Abdul Majiid sifaaji on, 28 he'dee 'di nanon ndin ngaari diina ndi nyalliraa. O sukkaama law law endu andal o muyni ndun 29 o duumii e mun himo muyna ilmu e sukkaraa. O sukkaama endu munyal e nuuru e ruu'dagol, 30 ko waliyaaku rewgol Alla sooboo o entiraa. Maqaamuuji jeenay entiraama mo, lando 'din, 31 'be haalante wonde ko 'din waliyaaku hombiraa. O roninaama Shayxu me'en o lontike ardagol; 32 no wa'i wano waawu e waawu hay huunde seediraa. Enee Ahmadul Muxtaar naange jamaanu mun, 33 ko sagataa o foolu goree'be, sugu makko 'duu'diraa. O tinni e diina ko yewtu'daa woo a lannataa; 34 o eltira rewgol Alla, eltannde Haydaraa. Ko nii Mustafaa ndun lewru timmundu jalbinayndu, 35 tatteeji feewu'be nor'dugol jalba andiraa. Ko Annabi Yuusufu on mo suddii'do poo'dunoo, 36 o nandi e 'nari kala ne'd'do yi'u'do mo sintiraa. No hikkii e on Mahmuudu jon nuuru jon hudaa; 37 ko non wa'i Ibraahiima mantaa'do farnoraa. No lintaa e kam'be ge'dal'be 'ben Ahmad Umaar 38 Elamiin mo nandi e baaba muu'dun o toonyiraa. Aliyyu ko jowlol nuuru on kadi lintu 'dum 39 ka jande arabu e faransi fow mun o mirnyoraa: E Ahmadu Mahmuudu e Abdul Tayfa en 40 Muhammadul Qadfu 'be'e ko koode. No faamiraa, Ko naange e lewru e koode sappo e go'o woni 41 ge'dal'be siriifu mi nyobbu, tasko no faamiraa. Ka rew'be ge'dal'be ko sappo, hino in'de ma'b'be 'den e nder gimi tati jangay 'di kala yi'd'do fassiraa. Ko Aa'ishatu woni maw'do ma'b'be e mariyama 43 e wi'etee'do Ummul Xayr xayru o andiraa. E wi'etee'do Ummul Fazl summa Ruqaytu 44 e Faatimat, Xayraat, Maymuunat araa. E Aa'ishatul Xayr e toolasjo Faatima 45 ko 'be'e woni rew'be ge'dal'be jangir no hunjoraa. 'Be fow ko 'be jul'be newii'be tuubu'be laa'bi pos; 46 dewal Alla tun woni haaju ma'b'be 'be bungiraa. 'Be fow hi'be ruu'dii jangi haa faami diina kan; 47 no hen maw'be hen curbaa'be needi 'be eltiraa. Mi torike ma yaa Rahmaanu yurminde Shayxu am 48 wa'daa mo ga mofturu gangunal ko o xutbiraa. Wa'daa mo e takko Nulaa'do soro makko newnoyaa 49 o tefana yowii'be e makko nyande 'be nangiraa. Wa'daa mo e takko 'be yaafi'daa sabu 'be yarli'daa; 50 ka nder lahdi hibbaa nuuru haa heewa yanynyiraa. E waabili yurmingol e waabili yarlagol; 51 e fowtere urli e salsabiilu e ambaraa. Mi torike ma okkan min e 'beynguure an e jul'be 52 fow barke ma'b'be ye'daa mi yiide 'be laaxiraa. Mi torike ma wurnu mo wurnu'daa e amen 53 e hoore diina ye'daa mo dewal ja'baangal o dandoraa. Mi torike ma wargol men e hoore me'den malaa, 54 me'den jogitii liimaanu tuma saa'a hoddiraa. Ko an Aabidurrahmaan ! ado timmugol yimoore maa, 55 ewno kala fuutanke munynyinaa 'be munynyoraa. Mi munynyintinii on yim'be Fuuta e faatagol 56 sariifuujo fewnu'do Fuuta findini naftoraa. Mi munynyintinii on mofte Annabi Ahmadu 57 e faataade almaamiijo almii'do weltoraa. Ga timmoode yimugol an mi toroto Ilaahu an, 58 o juula e on Tefoowo tuma kala sattiraa, O juula e makko salaatu humnay'do aali en; 59 mi yettii ma Jooman war'do surri mo waasiraa ! <1Cerno Abdurahmaan Baa>1 <1Woo Jow no Jota!>1 Mi'do 'bangina haala ko fottaa yewtaa haldaa, 1 wano ngo'ol fotugol 'bee yim'be me'en. Suuseeti no fotti no haldi no yiitondiri, 2 gasugol haajuuji e fewnude hoore mu'un. Hi'be jinda ka li'bugol lam'be e piiji mu'un, 3 e ka fewnude haala e hiilude haaju mu'un. Ministir depitee konsey-seneralji 4 no jindira fii hebbingol jiifa mu'un. Hi'be inna no hettoo 'bee miskim'be me'en, 5 "Borten 'boggeeli jeyal 'dii fewndo me'en ! " 'Be jinda 'be'yawra 'be jolda 'be haala njani ! 6 Miskiino no haawoo kellana jamfa mu'un. 'Bee no haala belee'di 'be moo'ba guluuji ka felli- 7 tugol angal toonye yonay 'bee yim'be mu'un. Ka maygol lebbi' 'be moo'bira xaalisiju'de 'di'di- s 'Daynaa'do no sikka no gaynude haaju mu'un. Alafen-di-muwaa alanaa miskiino tanaa 9 soxolaaji depansi patanti e duuti ko aanini 'dun. Nde lewru no lanna, ko 'duytude bal'de mu'un, ,0 kabii alanaa 'dun huntude haaju mu'un. Ka leydi e cuu'di e julle wonii yo'bugol; 11 no no aani no tampi ka anditi 'dun- Si feere alaa, on saa'a ka yiite ko fii ta'yugol; 12 kontirbisiyon hino taksa guluuji ; kala Sandarma no taksa sofer'be e fii kamiyon; 13 si ko maakitihun maa maakiti buy, alanaa Yaafeede ka yurmingol 'be'e si'b'be mu'un; 14 gorohoy taaboy hara huunde yonaa ! Hi'be ndaara ka konti 'be e'b'bana fow e mu'un; 15 deyal mo dewal fow fonnaaama ka fii yo'bugol Taksiiji e duuti ka marse mu'un; la foore no 16 jokka no kaggana yim'be buruuji mu'un Remir'di ka tii'dere haala e sattude jaggu mu'un. 17 Si ko nii haldaa fotugol fii yurmondiral, Taskee hasbonjon goonga ka hakkunde 'don l 18 <1Cerno Muhammadu Wuuri Sagale>1 <1Nangen golle e soobinagol>1 Mi'do yewtude see'da e haala pular, 1 fii tinnaare e golle e wakkilagol. En yettii Alla, ko on woni tawnu'do en 2 dimudee hettaare, ko Alla bagorta malal. Jooni dadee, nangen golle e soobinagol; 3 hawken ngaameelo e welsindagol. 'Beyden tutateeriiji e leydi me'en, 'dii udday yolnde e piide misal. Na'i maa baali e be'i men jokken ne'ugol; 5 nguree majji no 'beydana en cellal. Kala tinnii'do e golle he'bay nafa golle mu'un; 6 'dun roninay ne'd'danke dadii'do ke'bal. Ko golle e andinegol kaasata haqqille me'en; 7 'dii 'di'di okkay duumii'do e majji malal. Wallen leydi me'en ! wallen 'bi'b'be me'en ! 8 wallen yim'be me'en ! accen luutondiral ! Cerno Mahdiyyu Daaka <1Mantule Faatu Seydi>1 Woo ko'deeli 'di yaa mi 'di limtataako. 1 Wa'aali wa ko'du nguu ngu yaa mi ka Jaaja Faatu Welii lan, welii lan jaati maa kin Faatu Seydi ! 2 Welii lan dambe maa 'den Jaaja Faatu ! Ko Tuhfa e Almaqaama e Arrisaala; 3 Ko 'den tati hawti waccoyi Jaaja Faatu. Gite fina 'dakkudi mbulaandi, 4 Tonoy wa 'borkoy 'be Jongaasi Ko Jaaja Faatu ! Yeeso waango wa peeral fsjiri bimbi. 5 Jiwo daroo en'di fota yaadu; Ko Jaaja Faatu ! Dikke nyale nyuunyanii ma yo jiwun ! 6 Ko dikke nyale, mettii ma yo jiwun ! Jiwun wela ndarde bimbi, 7 Fota kuccan e pewtan, Ko Jaaja Faatu ! Mo jogoriino ka'n'ne wa 'bii Lam'do Buure, 8 Wota hulu oo yo Faatu ! Ko an 'buranin mi 'ben, Jaaja Faatu ! Mo jogoriino dambe wa 'bii Lam'do Timbo, 9 Wota hulu oo yo Jaaja! Ko an 'buranin mi 'ben Jaaja Faatu ! Mo jogoriino maaro wa 'bii lam'do Keebu, 10 Wota hulu oo yo Faatu, Ko an 'buranin mi 'ben Jaaja Faatu ! Mo jogoriino bijji wa 'bii lam'do Boowe, 11 Wota hulu oo yo Faatu ! Ko an 'buranin mi 'ben Jaaja Faatu ! Mo jogoriino jamfa wa 'bii lam'do Labe, 12 Wota hulu oo yo Faatu ! Ko an 'buranin mi 'ben Jaaja Faatu ! Yi'da oo hannde yi'da oo jango nafataa ! 13 Yi'dan mi tun, wa'daa yela e mayri Jaaja Faatu ! Ko wii'daa woo ko wa'd'daa woo mi mantay, 14 Ko fii nguu jamaanu accii marde gundoo Jaaja Faatu ! O warbi koroho haa koliije hakki. 15 O hebbintini kaynan Faatu Seydi. O 'bannoyi 'don, mi soo'dii 'don mi nyaami. 16 O addi caabunun Fulayaa mi sottii, Faatu Seydi ! Jiwo Koyin hay si a defaali, 17 Mbaadi maa ndin yonii fanda. Jiwo Koyin moosu jalanaa mi, Jaaja Faatu ! Aduna ko tati aljennaaji : 18 Lacciri e teewu fay'do, Nebbam e kosam e maaro. Jiwo e sagataa ga danki. O we'y'yiti 'don, mi waalii 'don mi awlii. " O addi baanahun mi suddii Jaaja Faatu ! Mi waalii 'don, mi 'daanii 'don haa mi ronki. 20 Mi fini 'don mi tawi 'don Jaaja Faatu ! Ko wii'daa woo, ko wa'd'daa woo mi mantay, 21 Ko fii nguu jamaanu accii marde gundoo' Dikke nyale mettiino ma yo jiwun. 22 Dikke nyale nyuunyanii ma yo Jaaja Faatu ! Bimbi woo, wayma a tagitaa'do, 23 Wayma naangal fu'diri Makka, Jaaja Faatu ! Jom bijji kaabi woolodabeeji. 24 Ko 'biray'do haa nyalla 'Diya oora 'di 'biraaka Jaaja Faatu ! Jiwo Koyin hay si a okkaali, 25 Mbaadi maa ndin yonii fanda. Jiwo Koyin moosu jalanaa mi ! Baademba mo Alfaa Issaaqa <1Waccoore>1 Sappo Donkin e Dow-Kuumi, Ga Jaaja Kumbaajo mo Abuudi, Tati no saa'ya 'di hirsaaka, Tati no hirsaa 'di huttaaka, Tati no huttaa 'di seelaaka, Tati no seelaa 'di yornaaka, Tati no yornaa 'di nyaamaaka, Tati no nyaamaa 'di lannaali Yo yettanam Sonna mo Abuudi ! Muusaane <1Mantule sonna'be AlJaayaa>1 Ko Guu'bi taw mi Raabi. Ko Gimbal taw mi Sonna. Ko Komboyaa taw mi Yama-Kemba. Ko Tappe-Dow taw mi Tugi-Mbuu'di. Ko Saakote taw mi Fota-Hoore, Fota-Hoore, Fota-Suudu ! Ko Pellel taw mi Penda. Ko Dune taw mi Pasi-Poore. Dune wanaa runde ko misiide ! Pasi wanaa kor'do ko 'biroowo ! Dune ga Nanden Sira-Amiiru, Sira-Maali hikka e ko feewi ! Sira mo Sambari Dune-Daala ! Tappe-Dow ga Ummu-Tugi-Mbuu'di ! Ummu 'bur'do ma be'd'dude yi'ataako ! Bur'do ma mbaadi yi'ataako ! Si Tamaana nyuunyii ga sera hoggo, Tappe fow ka maa 'da'b'bata maafe ! Ko Kuntayaa taw mi Ndane-Neene. Ko Marga-Baa taw mi Maymuuna. Hiiree bere hiraande ! Hirde nden ko bere Maymuuna ! Saajo Sankarelaa <1Na'i am>1 Na'i am, 'di 'badii maaje. 'Di saanin mi 'di santin mi. 'Di ombin mi di santin mi. 'Di joldi joldu mi, Men fottoyi, noddu mi 'di ! 'Di 'yawri 'yawru mi, Men fottoyi, noddu mi 'di ! 'Di aalii aalii mi, Men fottoyi, noddu mi 'di ! 'Di so'i Uuruuro, sowtu mi 'di. 'Di so'i Pereejo, sowtu mi 'di. 'Di so'i Jaljallo, sowtu mi 'di. 'Di so'i Dayeejo, sowtu mi 'di. 'Di so'i do'ni 'din, sowtu mi 'di. 'Di so'i maaje 'den, sowtu mi 'di. 'Di so'i pelle 'den, sowtu mi 'di. Alaa woo mo no 'di sowta ko wanaa min. 'Di taarii fello 'di tartii fello. 'Di 'yeewiree wa weendu sa'di. <1Coorawol ngaynaako>1 Diisi Alla, diisi Fudde Naange ! Diisi Alla, diisi Hidde Naange ! Ko adii ko Alla, ko sakkitii ko Alla ! Ko Alla torii mi, ko Alla toretee. Alla bonnii bonnoowo na'i. Alaa ko na'i wa'di, ko bonni 'di ? Mo bonnii 'di o tuggoo yorngal, O jaa'boo yorngal, o likkitoo 'baleeji. O jolda baasal, o 'yawra baasal. O danya wiige woote, aamoraange nge aamoraaka. Nge aama mayde, nge aama rimde. Nge saawa hendu, nge sawta 'yii'yam. Nge 'biree tooke, Nge maaya kiikii'de, o maaya subaha. Nge mo'y'yaali halasi, nge gasaali sadaka. <1Diisi>1 Diisi Alla, diisi Fudde Naange ! Diisi Alla, diisi Hirde Naange ! Diisi Alla, diisi Nano ! Diisi Alla, diisi Nyaamo ! Teppere bolol sooyaa kaa'do, Teppere Pulii sooyaa nagge Mi sooyaa na'i ! Jaaliba nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Wangalo nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Kakan nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Toomini nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Kaakirimaa nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Alman-Mango nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Kabba nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Kolen nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Kolenten nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Tingiso nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Balla'nal-Mangal nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Kunkure nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. Maayo-Mango nyallay ilde waalay ilde. Na'i am nyallay ilde waalay ilde. <1Gisiis! saafini! diini! diriini!>1 Noppi nanooji nanii mi danyii mi daamike. Gite yi'ooje yi'ii mi danyii mi daamike. Jaabana jaabana ! Diifana diifana ! Diyaral diyaral ! A'uuzu billaahi, a'uuzu akuu ! Yo mi taw jogo taaya atataayi arsike Findinii na'i jawdi am ! 'Be sawdii 'di nano e nyaamo. Du'aa jaabaali, min le jaabanii mi, Itti gombal watti jawgal hewngal. Na'i am mo'y'ya meleeji debbi jee'di'di ! Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Moodibbo malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Uuruuro maw'do malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Jaljallo maw'do malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Tooroodo maw'do malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Dayeejo maw'do malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Pereejo maw'do malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Law'be maw'be malaa'be. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Bayillo maw'do malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Kaa'do maw'do malaa'do. Pellel gagijam biltu biltungel biltanin mi jawdi E jungo Goreejo maw'do malaa'do. Pellel gagijam humtu humtaade No humtoo cellal am humtu humtaade. Humto humtaade jawdi am. Humto humtaade bal'de am. Humto humtaade jiidi am. Humto humtaade dendaangal ko faalaa mi e saare aduna. Jemma maarem jikke ! Jemma maarem jikke ! Alla rigoo, mi rigoo. Annabi Allaahu rigoo, mi rigoo mi nyaagoo ! Ko min woni ngaari tagaraari wondi e hoore weeyo, Ndi yiitere ganyo yi'ataa, Ndi teppere ganyo yaa'bataa, Ndi jungo ganyo meemataa ! <1Coorawol Jaanorgol dingiraa>1 Daawuru, nyaawuru ! Teli tagaraa, lenge tagaraa ! Na'i am woni tuntere 'datal Ndiyan ari na'bataa, Hendu ari na'bataa. Dingiraa majji on, ko suudu Jinna. Duu Makan! Duu duu Makan! 'Bii Makan ! 'Bii 'bii Makan ! Sii naani horii'di. Bii naani horii'di. Wanaa fii dendaangal. Fatakun ! Matakun ! jatakun ! katab ! 'Di taarii waande 'di tartii waande. Ndu taarii waande ndu tartii waande. Ndu wuufi 'yi'al ndu tutti hayre. O bataa nyaakiti. O bataa daakiti. O bataa bolokiti. O bataa juuseekiti. O bataa buyeekiti. O bataa keneekiti. O bataa fili woro wila kooma kala. Bon'do no yeeso. Boofo no 'baawo. Mi halfinii na'i an 'din Alla e Nulaa'do. Yo O maranan 'di e jiifa Nulaa'do Muhammadu. (Yo Allaahu juulu e makko hisna mo). Nduya ornanin mi. Annabiijo aynanin mi. Tuuba mban ko hayre. Dolokke on ko njandi. Pe'daali 'din ko laka. Ko ga ndenka Alla 'di yahi. Kim. na'i ! Kirti na'i ! Kirji na'i ! Karja na'i ! Nyale an uure kaaba tanpaa sooyaa. Min Irayma mi sooyataa jawdi. Kubuku ! Ukaba ! Kaba! <1Coorawol tiwe na'i>1 Mi diisike Allaahu, ko O Jon Fu'dirde Naange ! Mi diisike Allaahu, ko O Jon Mutirde Naange ! Mo adoraali Inde Allaahu o sakkitoray Inde Allaahu. Mi torike Allaahu e Annabi Allaahu. Mi accirii Allaahu e Annabi Allaahu. Mi fewtii Allaahu e Annabi Allaahu. Hoolor'do Allaahu o sooyataa mi sooyataa. Yaa Allaahu ! Yaa Annabi Allaahu ! Alla dinsoo, dinsoo e dinsoo ! Annabi le dinsoo, dinsoo, e dinsoo ! Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe 'di'di. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe tati. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe nay. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe jowi. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe jeego'o. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe jee'di'di. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe jeetati. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe jeenay. Nyale Puute le no dilla desal, Noddanin mi tiwe ngaari. Sabu ngaari ko wootiri, ndin le ko nawri. Ndin ko aynirdi ko jaa'yordi, Ko wonnirdi ko sawrirdi. Tiwe Allaahu jaa'yii, Tiwe na'i am jas'yii. Tiwe Annabi Allaahu jaa'yii, Tiwe na'i am jaa'yii. Tiwe billi jaa'yii, Tiwe na'i am jaa'yii. Tiwe Julkar Nayni jaa'yii, Tiwe na'i am jaa'yii. Tiwe fow jaa'yii. Tiwe billi feleleeji am jaa'yii Tiwe lagi jaa'yii, Tiwe na'i am jaa'yii. Tiwe laaji hudu huda jaa'yii, Tiwe na'i am jaa'yii. Tiwe edi jaa'yii, Tiwe na'i am jaa'yii. Tiwe lahi mboodooji jaa'yii, Tiwe cerngeli 'yaaki am jaa'yii. Tiwe moomore weendu am jaa'yii. Alat jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Tenen jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Talaata jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Alarba jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Alxamisa jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Aljuma jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Asewe jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Koode jaa'yii, tiwe na'i am jaa'yii. Keni wifii 'yawrii, tiwe na'i am giirii 'yawrii. Keni wifii joldii, tiwe na'i am giirii joldii. Keni wifii aalii, tiwe na'i am ta'yindii 'di hammi ton. Allaahu jaaraama, Annabi Allaahu jaaraama, Neene e baaba jaaraama. Yim'be fow wiino mi danyataa sakko mi daamoo. Inde men le mi danyii mi foolii ! Mi daamike mi foolii ! Mi malii mi malnii ! Tiwe am billi feleleeji 'dim taa mele mele. Tiwe am billi kaabi 'dim taa mele mele. Tiwe am billi juumi 'dim taa mele mele. Tiwe am naawi 'dowki 'dim taa mele mele. Tiwe am naawi beneeji 'dim taa mele mele. Tiwe am naawi gooki 'dim taa mele mele. Tiwe am naawi juumi 'dim taa mele mele. Tiwe am caaji haarannde 'dim taa mele mele. Tiwe am caaji haawii'di 'dim taa mele mele. Tiwe am willi kaajooji 'dim taa mele mele. Tiwe am willi koodeeji 'dim taa mele mele. Tiwe am koode oori 'dim taa mele mele. Tiwe am lahi mboodooji 'dim taa mele mele. Tiwe am lahi caaji 'dim taa mele mele. Tiwe am edi caaji 'dim taa mele mele. Tiwe am naajilli sere 'dim taa mele mele. Tiwe am siiwe Soole ngem taa mele mele. Tiwe am moo'yu 'dim taa mele mele. Tiwe am jillu'di 'balli 'dim taa mele mele. Tiwe am gangalaaji 'dim taa mele mele. Tiwe am jamali siteeji 'dim taa mele mele. Tiwe am jamali tekku'di 'dim taa mele mele. Tiwe am padali nandu'di 'dim taa mele mele. Tiwe am padali naa nandu'di 'dim taa mele mele. Tiwe am Fure Humotoonge ngem taa mele mele. Tiwe am sooyi daalaali 'dim taa mele mele. Tiwe am cengeli billi 'dim taa mele mele. Tiwe am cerngeli ji'bi 'dim taa mele mele. Tiwe am cerngeli daalaali 'dim taa mele mele. Tiwe am cerngeli jaanaani 'dim taa mele mele. Tiwe am moomorijemma 'dim taa mele mele. Tiwe am moomori fen 'dim taa mele mele. Tiwe am moomori kemba 'dim taa mele mele. Tiwe am moomori fello 'dim taa mele mele. Tiwe am moomori nyaaki 'dim taa mele mele. Tiwe am moomori lekki 'dim taa mele mele. Tiwe am oorooji 'dim taa mele mele. Tiwe am ! tiwe am taa mele mele ! Na'i am naawi 'dim arii ! 'Di accii niwre majji, 'di arii ! Girmi girmi ! 'di addii sarandaaji 'Di dunyii, 'di saa'yii, 'di ukkoo mi. Tiwe am heewii ! Koddaa'di heewii ! bindi heewii ! 'Di takkoo neene majji. Kalali heewii ! 'di heewii. Tige maw'de 'di heewii. Kollaa'de maw'de 'di heewii. Boowe maw'de 'di heewii. Ladde mawnde 'di heewii. Buruure mawnde 'di heewii. Beeli maw'di 'di heewii. Paraaji maw'di 'di heewii. 'Di heewii kowle maw'de, kowle maw'de 'di jaa'yii. Paraaji iidi 'be landii ko iidi. 'Be inni ko Danyi-Fooli ari ! Ko hombo woni Danyi-Fooli ? Ko min Maani mo Maani Woni Danyi Fooli mo Maani ! Wonaa min ko Alla e Annabi Allaahu. 'Baawo cembe alanaa lan, feere alanaa lan Si wonaa Allaahu e Annabi Allaahu. Aree gaa yo sii naani e bii naani ! Wota on yaa haa to'o ! Addanon mi yo saanoo'be. Ko hombo woni neene saano'be ? Ko Alla e Annabi Allaahu Woni neene saanoo'be e baaba saanoo'be. Ko min Alla okki saanoo'be. 'Di wancoo, 'di wancoo, 'di wancanoo mi Bijji su'b aa'di suttaa'di. 'Di wancoo, 'di wancoo, 'di wancanoo mi Tappaa'di su'baa'di suttaa'di. 'Di sawranan mi curbaa'be su'baa'be suttaa'be. 'Be wancoo, 'be wancoo, 'be wancanoo mi Bilakoroo'be su'baa'be suttaa'be, Aynoo'be ja'yna ka Alla a Annabi Allaahu. Ko Alla e Annabi Allaahu reenanin mi tiwe na'i am. Yiitere gi'do ganyo yi'ataa tiwe na'i am. Buutoori meemenaalin majji ha'bata meemay. Buutoori meemanaalin tiwe na'i am. Bonooru bonnanaalin majji ha'bata meemay. Bonooru bonnanaalin tiwe na'i am ! Hendu waranaalin majji ha'bata meemay. Hendu waranaalin tiwe na'i am ! Deyel waranaalin majji ha'bata meemay. Deyel waranaalin tiwe na'i am ! Barkii ! tiwe na'i am barkii. 'Di 'duu'dii 'di sellii 'di haarii. 'Di wancoo kecci 'di wancoo nguuree. 'Birdu'de, laalor'de heewii, tumbiraa'de heewii. Wuurir'de heewii, juu'de mo'y'yii. Deedi haarii, fowtere am heewii. Rew'be am heewii, 'bi'b'be wor'be am heewii. Bal'de am heewii. Min mi heewii gure e dun'de. Mo yeddii o ara o ndaara. Mo yeddaali o ara o nyaama o hoota. Min le mi'yettira mo to nano watta mo to nyaamo. Nyaamo mi wisii woo si ko waasunoo'do. Ko waasi woo 'bira soo! soo! bee sooyaali. Tiwe na'i am sooyaali soobira soo ! Tiwe na'i am naatii soo! soobira soo! Tiwe gooki naatii soo! soobira soo! Tiwe na'i am naatii soo! soobira soo! Tiwe badaaji naatii soo! soobira soo! Tiwe na'i am naatii soo! soobira soo! Tiwe kerooji naatii soo! soobira soo! Tiwe na'i am naatii soo! soobira soo! Tiwe waawaa arii waawaa. Tiwe na'i am arii waawaa. Tiwe keni arii waawaa. Tiwe na'i am arii waawaa. 'Di haynii mi 'di tikki 'di jimminii. 'Di fewtin mi 'di jali 'di kerkerti. Hi'di ha'b'bitii mi ga kolli koy'de. Hi'di ha'b'bitii mi ga kolli juu'de. Mi'do 'yettira 'di wa kure joorotoo'de. 'Di'yettora wa si ko 'di sere. 'Di amira wa soo'yo. 'Di arda wa mbuuree. 'Di okkoran mi wa keni. <1Diisi tiwe na'i>1 Diisi Alla, diisi Fudde Naange ! Diisi Alla, diisi Hirde Naange ! Diisi Allaahu, diisi Nano ! Diisi Allaahu, diisi Nyaamo ! Mo adoraali Inde Allaahu o sakkitoray Nde. Bismillaahi mi 'da'b'bi, Ar-Rahmaani mi danyi, Ar-Rahiimi mi nyaami, En barkinorii Soole humotoonge beeli ! Nge he'bi tati, 'din le ko Jiidi e Yenji e Nafamma. Jiidi jiidanii mi ga'i e debbi. Yenji yenjinanin mi noone jawdi. Barki barkinanin mi nguureeji fow. Na'i am 'di jiri funnaange: Mi noddi 'di, 'di nootii mi, 'di ari ! Na'i am 'di jiri hirnaange: Mi noddi 'di, 'di nootii mi, 'di ari ! Na'i am 'di jiri nano: Mi noddi 'di, 'di nootii mi, 'di ari ! Na'i am 'di jiri nyaamo: Mi noddi 'di, 'di nootii mi, 'di giiri, 'di gargarti. Cil'badde lelli. 'Di digintoo, 'di dagantoo. 'Di naatira girdi-girdi ! 'Di yaltira kurdu-kurdu ! 'Di oorira Purut-durut ! 'Di weedira faw faw ! 'Di immora say-say! 'Di yaara jam-jam ! 'Di nyalla e pelle, 'Di jaa'yora ay'de, 'Di naatira oohi-oohi! 'Di janjira godo-gada! 'Di dunyira fiiti-faata! 'Di jibinira nyuunyaango. 'Di tu'dira nguuree. 'Di 'birora 5indii-din! sindii-din! 'Di 'biriree buruu-run! buruu-run! buruu-run! 'Di yenyira wa gooki. 'Di moo'bora wa hudu-huda. Na'i am moomori coppe 'din, 'di aray jooni. Na'i am naawi juumi 'din, 'di aray jooni. Na'i am sooyi daalaali 'din, 'di aray jooni. Ga'i am hoore tintiije 'din, 'di aray jooni. Na'i am willi kembaaji 'din, 'di aray jooni. Na'i am billi bantamaaji 'din, 'di aray jooni. Na'i am cerngeli billi 'din, 'di aray jooni. Na'i am cerngeli daalaali 'din, 'di aray jooni. Na'i am billi jemma 'din, 'di aray jooni. Na'i am wolodaabe 'din, 'di aray jooni. Na'i am moomori 'yaaki 'din, 'di aray jooni. Na'i am dirii, bantan bamba dirii ! Kaabi am dirii, bantan bamba dirii ! Kalali am dirii, bantan bamba dirii ! Bijji am dirii, bantan bamba dirii ! Nyalbi am dirii, bantan bamba dirii ! 'Di digintoo, 'di dagantoo, 'di saafoo, 'Di moo'boo, 'di faloo, 'di aaloo, 'Di 'yawra, 'di jolda, 'Di nyaama jooban 'di haara. 'Di nyaama tiginje 'di haara. 'Di nyaama nawdu 'di haara. 'Di nyaama kerke 'di haara. 'Di nyaama tunni 'di haara. 'Di yara laa'bu'dan 'di jaa'yoo. 'Di falee, 'di waaloo. Mi taaroo 'di, mi 'banta ngayna. 'Di nduggina bukki, 'di helta daa'de, 'Di hoy'da jam, 'di fina e jam. Allaahu reena 'di. Annabi Allaahu ayna 'di. Jibriilu janynya 'di. Aree, aree gaa'den ! Yi'b'be am wewlii. Ay'be am tikkii. Naafiqi soxlii. 'Beynguure haarii. Nokkuure tekkii. Inde am yaltii. Yela am timmii. Diina am nyii'bii. Julde am sellii. Allaahu j aaraama. Annabi Allaahu jaaraama. Neene e baaba jaaraama. Iidaango iidi. Uumaango uumi. Sen'yaango sen'yi. Hunpaa'be landii. Wowloo'be wowli, 'Be inni ko Danyi duumii fooli ! Immii dilli dillini leydi, Dillini le'd'de, dillini can'di, Loopini paraaji, la'b'bini buruure. Iidaango na'i am iidi, edi giiri. Iidaango na'i am iidi, giirini ndunsi. Iidaango na'i am iidi, aatini gooki, Martini kulle, pottini baasal. Julkar-Nayni waasaa ka'n'ne, mi waasaa na'i. Allaahu waasaa ngalu, mi waasaa na'i. Seere waasaa gooki, mi waasaa na'i. Pelle waasaa 'bulli, mi waasaa na'i. Boowe waasaa jaba, mi waasaa na'i. Can'di waasaa li'y'yi, mi waasaa na'i. Maaje waasaa ndiyan, mi waasaa na'i. Bahru waasaa mororon, mi waasaa na'i. Le'd'de waasaa colli, mi waasaa na'i. Ay'de waasaa maw'di, mi waasaa na'i. Tabaarakal-Laahu 'beydii lan aafiya. Darajat-Allaahu 'beydii lan darja. Barakat-Allaahu 'beydii lan barki. Dawaamul-Laahi duuminii lan ngurndan. Zaadakal-Laahu 'beydii lan na'i. Alat jaa'yii, na'i am jaa'yii. Tenen jaa'yii, na'i am jaa'yii. Talaata jaa'yii, na'i am jaa'yii. Alarba jaa'yii, na'i am jaa'yii. Alxamisa jaa'yii, na'i am jaa'yii. Juma jaa'yii, na'i am jaa'yii. Asewe jaa'yii, na'i am jaa'yii. Janji moomori pelle tenen. Janji moomori jemma talaata. Janji naawi billi alarba. Janji naawi juumil xamisa. Janji wolo kembaaji juma. Janji wolo deemuuji asewe. Janji noonee jirfi baadeeji. Soole humiinge beeli huminanin mi naw'di. Soole humiinge beeli huminanin mi bijji. Soole humiinge beeli huminanin mi kalali. Jiidi jiidotoonge jiidanii mi gori. Yenji yenjoowe yenjanin mi dingiraaji. Barka barkinoowe barkinanan ngaluuji am. Nafamma nafoowe nafanin mi jurriya am. Jawdi iwranin mi e jungo lam'do, mi hendii. Jawdi iwranin mi e jungo bay'do, mi hendii. Jawdi iwranin mi e jungo gi'do, mi hendii. Jawdi iwranin mi e jungo ganyo, mi hendii. Jawdi iwranin mi funnaange, mi hendii. Jawdi iwranin mi hirnaange, mi hendii. Jawdi iwranin mi nano, mi hendii. Jawdi iwranin mi nyaamo, mi hendii. Ko Allaahu mi torii. Ko Annabi Allaahu mi fattinii. Si hindi wo'd'di, bannanan. Si hindi toowi, jolnanan. Si hindi irii, irtanan. Si hindi tongii, yawnanan. Si hindi fam'di, 'du'd'din. Si hindi tuuni, la'b'bin. Yiitere ganyo yi'ataa lan. Feere ganyo meemataa lan. 'Bernde ganyo ha'bataa lan. Sii naani horii'di. Bii naani horii'di. Wonaa fii dendaangal. Saali Muhammadu ! Saalaali Muhammadu ! Paykun anyin mi, maw'be tambii mi. Alla yi'din mi, Annabi Alla yarlii mi. Yaltee mi holla on ngalu mangu an ! Ga suudu e yaasi. Tew gite, tew jeerende. Tew leydi, tew 'bernde. Mi ari, 'be soynii. Mi hewti, 'be woncitii. Mi joo'dii, 'be huli. Mi wowli, 'be nani. Mi fewji, 'be ja'bi. Mi wonti Fewja-lutta e hoore ma'b'be ! Gi'do 'beydataa, ganyo 'duytataa !